Digitalna transformacija kao temelj konkurentnog gospodarstva

Godinu iza nas obilježili su izazovi s kojima se danas suočavaju gotovo sva europska gospodarstva - od geopolitičkih neizvjesnosti i promjena na globalnim tržištima do ubrzanog tehnološkog razvoja. U takvim okolnostima uspješnost se ne mjeri samo ostvarenim rezultatima nego i sposobnošću gospodarstva da odgovori na nove okolnosti, prilagodi se promjenama i zadrži razvojni zamah. Rezultati ostvareni u ovako zahtjevnom okruženju imaju dodatnu težinu jer pokazuju ne samo trenutačnu snagu gospodarstva nego i njegovu otpornost te spremnost na buduće izazove.

Hrvatski su poduzetnici u 2025. godini ostvarili rezultate koji pružaju mnogo razloga za optimizam. Ukupni prihodi premašili su 183 milijarde eura, a konsolidirani financijski rezultat iznosio je 10,3 milijarde eura, dok se broj zaposlenih povećao na više od 1,07 milijuna. Istodobno su rasli izvoz, investicije i plaće, dok je trgovinski suficit gotovo udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. Takvim rezultatima osobito pridonosi činjenica da su hrvatski poduzetnici na inozemnim tržištima ostvarili više od 36 milijardi eura prihoda, potvrđujući pritom svoju konkurentnost i sposobnost uspješnog nastupa izvan nacionalnih granica.

Takvi rezultati ne proizlaze samo iz kvalitete proizvoda i usluga nego i iz sposobnosti poduzeća da unaprjeđuju poslovne procese, učinkovito koriste podatke i prilagođavaju se tehnološkim promjenama. Upravo zato digitalna transformacija posljednjih godina postaje jedan od ključnih čimbenika razvoja suvremenih gospodarstava. Međutim, digitalizacija sama po sebi nije jamstvo gospodarskog rasta. Ona ne može zamijeniti poduzetničku inicijativu, ulaganja ni poslovnu viziju, ali može stvoriti uvjete za veću produktivnost, manja administrativna opterećenja, bolju dostupnost podataka i učinkovitije upravljanje poslovnim procesima.

Upravo se u tom kontekstu može promatrati i Fiskalizacija 2.0, jedan od najznačajnijih razvojnih iskoraka hrvatskog gospodarstva posljednjih godina. Ako je Fiskalizacija 1.0 prije više od desetljeća postavila nove standarde transparentnosti u području gotovinskog poslovanja, Fiskalizacija 2.0 predstavlja korak prema digitalizaciji poslovnih procesa između poslovnih subjekata. Iako se u javnosti često promatra prvenstveno kroz regulatorni okvir ili obvezu razmjene elektroničkih računa, njezin je značaj znatno širi jer stvara preduvjete za učinkovitije, sigurnije i digitalno zrelije poslovanje.

Istodobno, riječ je o jednoj od najopsežnijih transformacija poslovnih procesa u hrvatskom gospodarstvu posljednjih godina. Toliko opsežna promjena nije mogla proći bez izazova, no spremnost svih ključnih dionika na suradnju omogućila je postupnu stabilizaciju sustava i njegovo daljnje unaprjeđenje. Upravo zato Fiskalizaciju 2.0 smatram potvrdom da Hrvatska može uspješno provoditi složene projekte digitalne transformacije na nacionalnoj razini.

Pritom posebno dolazi do izražaja uloga institucija koje povezuju tehnologiju, poslovne potrebe i regulatorni okvir. Fina tu ulogu gradi već dugi niz godina kroz razvoj digitalnih usluga za gospodarstvo, građane i državu. Danas našim korisnicima na raspolaganju stoji cijeli niz rješenja kojima podupiremo digitalizaciju poslovanja - od servisa Fina e-Račun za elektroničku razmjenu računa i Fina e-Arhiva za digitalnu pohranu dokumentacije do platforme Fina Faktoring za digitalan otkup potraživanja, mobilne aplikacije Fina e-Potpis Oblak te servisa Fina Info.BIZ, koji je tijekom godina postao jedan od najvažnijih izvora poslovnih informacija u Hrvatskoj.

Kontinuirani razvoj takvih usluga potvrđuje i činjenica da Fina 1. srpnja ove godine preuzima ulogu izdavatelja LEI oznaka za poslovne subjekte u Hrvatskoj. Riječ je o globalno priznatom identifikatoru koji omogućuje sigurniju i transparentniju identifikaciju sudionika na financijskim tržištima. Uvođenjem potpuno digitaliziranog procesa izdavanja i obnove LEI oznaka dodatno doprinosimo sigurnosti, transparentnosti i učinkovitosti poslovanja na međunarodnom financijskom tržištu.

Svoje iskustvo i znanje primjenjujemo i u razvoju digitalnih rješenja za javni sektor i građane. Za Ministarstvo financija Republike Hrvatske razvili smo niz rješenja kojima se unaprjeđuju financijski procesi i dostupnost digitalnih usluga - od web aplikacije Registar godišnjih financijskih izvještaja na sustavu e-Građani do platforme E-RIZNICA i mobilne aplikacije M-RIZNICA, koje su građanima omogućile jednostavnije i dostupnije ulaganje u državne vrijednosne papire.

Tijekom ove godine za Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske razvili smo i platformu Kooltura - Kulturna iskaznica, kojom se mladima omogućuje jednostavniji pristup kulturnim sadržajima i programima. Iako je riječ o projektu drukčije prirode od onih koje najčešće povezujemo s poslovanjem i financijama, i ovaj primjer pokazuje kako digitalna rješenja mogu unaprijediti kvalitetu usluga i učiniti ih dostupnijima različitim skupinama korisnika.

Sve navedeno pokazuje da digitalna transformacija danas više nije pitanje pojedinačnih projekata ni pojedinačnih institucija. Ona postupno postaje sastavni dio načina na koji funkcioniraju gospodarstvo, javna uprava i svakodnevni život građana. Njezina stvarna vrijednost ne proizlazi iz same tehnologije, nego iz koristi koje donosi kroz jednostavnije procese, bolju povezanost sustava i učinkovitije korištenje vremena i resursa, stvarajući pritom preduvjete za daljnji rast i razvoj gospodarstva.

Vjerujem da će spoj poduzetničke inicijative, stručnog znanja i promišljene digitalne transformacije biti jedan od ključnih čimbenika razvoja hrvatskoga gospodarstva u godinama koje dolaze. Na tom će putu Fina i dalje razvijati rješenja koja povezuju gospodarstvo, građane i državu te pridonose jednostavnijem, učinkovitijem i konkurentnijem poslovnom okruženju.