Više od svih očekivanja, BDP je u posljednjem tromjesečju rastao 4,3 posto na godišnjoj razini i 1,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Tako je u cijeloj prošloj godini ostvaren ekonomski rast od 2,8 posto, što je drugi najbrži rast u EU, nakon Malte.
Iako je sve upućivalo na povećanu potrošnju kućanstava, stopa rasta od visokih pet posto iznenadila je i najveće optimiste, nakon umjerena četiri prethodna kvartala. Kako upućuje prva procjena DZS-a, drugi najvažniji poticaj ekonomskoj aktivnosti na kraju prošle godine dale su investicije, povećane šest posto, čime se nastavila dinamika rasta iz prethodnog kvartala (6,1 posto). Izvoz robe pao je za 8,7 posto, ali je smanjen i uvoz za devet posto. U konačnici, kada se uključe i usluge, neto inozemna potražnja također bilježi pozitivan doprinos.
"Rast BDP-a očito je pod velikim utjecajem investicija, ponajviše iz fondova EU, ali i snažne osobne potrošnje koja je ojačala zbog i dalje prisutnog rasta plaća te usporavanja inflacije krajem godine", kaže Marina Tkalec, viša znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu.
S druge strane, rast plaća ujedno znači da bi Hrvatska mogla i dalje imati višu inflaciju, ne kao prethodne dvije godine, "ali ipak prisutnu".
Izražena sklonost potrošnji neizbježno asocira na razdoblje iz sredine 2000-ih godina koje je kulminiralo prezaduženošću mnogih građana, ali Tkalec ne vidi rizik u tome da bi se potrošnja mogla opet oteti kontroli. Jer, potrošnja se danas većinom financira iz "rasta plaća i renti". Međutim, ono što predstavlja rizik za ovako snažan rast njegova je održivost. "Najveći rizik vidim u srednjem i dugom roku jer rast zasnovan na domaćoj i inozemnoj potrošnji, odnosno turizmu, nije održiv, pogotovo ne bude li praćen strukturnim prilagodbama koje osiguravaju povoljnije poslovno okruženje te razvoj inovacija i produktivnosti", ističe Tkalec.
Dok je BDP lani povećan 2,8 posto, bruto dodana vrijednost (BDV), važan indikator stanja ekonomije (umanjen za poreze i uvećan za subvencije), rasla je 2,3 posto na godišnjoj razini i 2,3 posto na kvartalnoj. Gotovo očekivano, rast predvode trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane te građevinarstvo, a nakon godinu dana negativnog doprinosa blagi godišnji rast od 0,8 posto u posljednjem je tromjesečju ostvarila i prerađivačka industrija. Kako navode analitičari RBA Zrinka Živković-Matijević i Petar Bejuk, to je ohrabrujuće "u pogledu prvih naznaka oporavka industrije".
Posve je očito da će osobna potrošnja i javne investicije ostati pokretači rasta gospodarske aktivnosti i u ovoj godini. Dok Vlada očekuje da će BDP porasti 2,8 posto, RBA procjenjuje da bi stopa rasta mogla iznositi 2,5 posto.
Međutim, uspješnije korištenje europskih sredstava i snažnija potrošnja kućanstava, napominju, mogli bi "gurnuti stopu rasta BDP-a i prema tri posto". Svoja očekivanja temelje na poboljšanom potrošačkom optimizmu i postupnom jenjavanju inflatornih pritisaka, što ujedno znači da će se realni rast plaća zadržavati na trenutačnoj razini. Uz to, očekuju nastavak rasta državne potrošnje, "što i ne iznenađuje jer je izborna godina". Iako malo usporenijom dinamikom, izglednim smatraju i rast javnih investicija koje se uvelike oslanjanju na izdašna sredstva iz različitih europskih fondova i programa, osobito NPOO-a. No, to se ne može reći i za privatne investicije zbog razmjerno visokih kamatnih stopa i još uvijek prisutne neizvjesnosti. Najveći rizik za "osnovni" scenarij rasta predstavlja vanjsko okruženje, odnosno oporavak eurozone, osobito glavnih vanjskotrgovinskih partnera zemlje. Ipak, u RBA vjeruju da će nakon pada u 2023. godini, "izvoz roba i usluga zabilježiti rast u ovoj godini", uz blago negativan doprinos neto inozemne potražnje rastu BDP-u.
Posljednje prognoze EK govore da će gospodarstvo eurozone ove godine rasti sporije od očekivanog, nakon što je rast cijena smanjio kupovnu moć, a visoke kamatne obuzdale kreditiranje. BDP bi trebao rasti 0,8 posto, umjesto 1,2 posto koliko se očekivalo u studenome.