Luksuz sve jeftiniji, a hoteli nikad skuplji: Prosječna cijena dosegla povijesno visoke razine!

Najskuplji hoteli na svijetu prošle su godine naplaćivali rekordne cijene, suprotno trendu usporavanja u širem sektoru luksuza, jer su bogati putnici velikodušno trošili. Prihod po raspoloživoj sobi (RevPAR), ključna mjera rasta u industriji, u ultraluksuznim hotelima porastao je prošle godine za 10,6 posto, što je više nego trostruko u odnosu na godišnju stopu rasta šireg hotelskog sektora, prema podacima analitičke tvrtke CoStar koje je podijelio FT.

Taj rast dogodio se u trenutku kada su prosječne dnevne cijene ultraluksuznih soba dosegnule povijesni maksimum od 1.245 dolara, što je više od 8 posto u odnosu na 2024. godinu. Usto su stope popunjenosti porasle za 2,3 posto, što upućuje na to da najbogatiji putnici nisu doživjeli šok zbog cijena, za razliku od kupaca plićeg džepa.

Otpornost tog segmenta proizlazi iz činjenice da su hotelijeri dali prednost gostima s većom platežnom moći, čije je bogatstvo raslo zahvaljujući snažnim burzama, a koji su spremni platiti premiju za navodne zdravstvene i životne koristi najluksuznijih sadržaja u vrhunskim hotelima.

Na to da daju prednost strategiji naplaćivanja više po sobi, umjesto nastojanja da privuku što veći broj gostiju, neke je hotelijere potaknuo i nedostatak radne snage te rast operativnih troškova. Neki od najskupljih hotela, poput Marina Bay Sandsa u Singapuru, u vlasništvu Las Vegas Sands Corporationa, čak su smanjili broj soba kako bi napravili mjesta za veće i skuplje apartmane.

"Hoteli prije pandemije nikada ne bi mogli proći s ovakvim cijenama. No imamo razdoblje u kojem se čini da je inflacija prihvatljivija, a ovi potrošači, koji su zasad iznimno otporni, spremni su platiti što god je potrebno," rekao je Paul Charles, glavni izvršni direktor turističke konzultantske kuće PC Agency.

Zanimljivo je da je ovaj rast luksuznog segmenta smještaja u suprotnosti s trendovima i u ostatku sektora i na širem tržištu luksuzne robe, gdje slaba potražnja dovodi do masovnih sniženja dizajnerskih proizvoda poput cipela i torbica.

Konzultantska kuća Bain procjenjuje da je prodaja luksuzne osobne robe, poput odjeće i nakita, pala za oko 2 posto, na 358 milijardi eura u 2025. godini.

Prihod po raspoloživoj sobi u nešto nižem cjenovnom razredu, u hotelima više kategorije i u širem luksuznom segmentu, porastao je između 2,1 i 5,8 posto u 2025. godini.

Razlike su bile posebno izražene u SAD-u, što odražava rastuću nejednakost, jer je bogatstvo ljudi koji posjeduju imovinu poput dionica raslo, dok su životni standardi kućanstava s nižim prihodima stagnirali ili padali.

Dijelom zato što nemamo snažno tržište ultraluksuznih hotela, a i stoga što su cijene smještaja snažno rasle u prethodnim godinama, hrvatski hoteli lani su imali rast cijena usluga niži od stope inflacije, ali i od prosjeka Mediterana. Nedavno provedena analiza platforme Booking.com i kuće Statista, koje su se dijelom služile i podacima Eurostata, pokazala je da su cijene hotelskih usluga u prošloj godini u Hrvatskoj rasle za oko 3,2 posto, dok je daleko najveći rast, od 9,4 posto, imala Grčka, čak 6,4 posto iznad stope inflacije. Slijedi Cipar s porastom cijena hotela za 6,4 posto, pa Španjolska sa 6,3 posto.

U najjačem mjesecu sezone, u kolovozu je smještaj izdao 5,8 milijuna računa (+2%), uz iznos od 680 milijuna eura, što je za 13 posto više nego u srpnju, ali za 5 posto više nego u kolovozu ranije. Hrvatska je tako bila jedina zemlja Mediterana u kojoj je rast cijena hotelskih usluga bio niži od opće stope inflacije za gotovo 1 posto.