Inspektori Državnog inspektorata u utorak će obići sve restorane kojima je zabranjen rad zbog dostave, i ako ispune sve epidemiološke mjere moći će ponovno raditi dostave, izjavio je u ponedjeljak državni inspektor Andrija Mikulić.
Mikulić je to izjavio nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva turizma, HGK-a, HOK-a, HUP-a i ugostitelja, koji je sazvao nakon što su se nedjelju iz udruga Glas poduzetnika i Nacionalne udruge ugostitelja požalili zbog zatvaranja nekih restorana koji su radili dostavu.
"Sutra će inspektori prekontrolirati na svim lokacijama gdje su objekti dobili zabranu rada drže li se svih propisanih uvjeta i ako objekti ispunjavaju svih zadanih 11 uvjeta HZJZ-a, donosit će se rješenja o obustavi postupaka, a ugostiteljski će objekti moći raditi temeljem uvjeta epidemiologa i uz pridržavanje mjera HZJZ-a i stožera", najavio je Mikulić.
Na pitanje novinara je li zabrana rada objektima bila prestroga, Mikulić je kazao da je zabrana rada od 30 dana bila za sve, od 19. ožujka, temeljem odluke nacionalnog stožera te da su inspektori isključivo postupali temeljem te odluke stožera i drugih zakonskih ovlasti.
Tom je prilikom i demantirao ono što se, kako je kazao, objavljivalo u medijima da se preko vikenda zatvorilo 30 objekata, ističući da "to nije istina".
Novinari su pitali i kako je došlo do tih zabrana i je li bilo neke zabune, s obzirom da je Ministarstvo turizma, kako su ugostitelji rekli, dalo upute kako se može raditi, Mikulić je odgovorio da ne bi rekao da je došlo do neke zabune. "Nacionalni stožer je donio odluke kojih smo se svi trebali pridržavati, kao i zakonskih ovlasti, te su tako i postupili inspektori", naveo je.
Iznio je i da su se na sastanku svi složili s važnošću relaksiranja mjera te dodao da se danas počeo primjenjivati novi naputak HZJZ-a o epidemiološkim mjerama kojih se ugostitelji trebaju pridržavati te da će informacije o tome distribuirati kroz HGK, HOK i druge 'kanale' članovima udruga kako bi bili sa svime upoznati.
"Od 31 objekta kojima su inspektori zabranili rad, devet ih je koji su radili a nisu bili registirani za djelatnost ugostiteljstva ili pripreme i usluživanja hrane putem dostave. Drugi, koji nisu ispunili epidemiološke mjere, morali su biti zatvoreni, a kada ih ispune moći će se time baviti", kazao je Mikulić.
Među uputama koje se daju spominju se i barovi, pa je novinare zanimalo znači li to da će moći prodavati kave za van, na što je odgovorio da je važno i kako je objekt kategoriziran, kao i da je u uputama navedeno da se hrana ne može uzimati unutar objekta, već na ulaznim vatima, na prozoru ili u neposrednoj blizini. To je Mikulić označio i "prilogom Vlade, ministarstva i svih ostalih u razumijevanju i prilagođavanju novim mjerama odnosno dijelom relaksacije mjera".
Na pitanje novinara da poduzetnike zanima hoće li ga ta situacija ponukati da malo razmisli kako Inspektorat djeluje, i hoće li doista ići i dalje s oštrim mjerama zatvaranja objekata na mjesec dana ili je primjerenije prvo dati upute, Mikulić je kazao da mu je žao "što imate takav stav, jer su na sastanku bili i predstavnici udruga, obrtnika i poduzetnika i imaju sasvim drugačiji stav".
"Pokazali smo razumijevanje i oni koji će ispuniti mjere HZJZ-a moći će raditi", poručio je Mikulić.
Medak: Najvažnija bi sada bila standardizacija objekata koji najviše ili manje poštuju standarde
Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak izjavio je nakon sastanka da će bez novih, velikih ulaganja od 50 do 100 tisuća eura ugostitelji teško moći slijediti sve upute HZJZ-a, kao i da sve to i nema puno logike.
"Trebalo bi ići s mjerama da epidemiolozi naprave standard, primjerice A, B, i C, ovisno o veličini, koji najviše ili nešto manje drže standarde ili slično, pa neka kupci sami odluče tko će ući u koji, a i da ugostitelji znaju koji standard može koji objekt dobiti. U ovo vrijeme teško je ispuniti i minimalne tehničke uvjete, trebalo bi nova ispitivanja buke i još svašta, što je još 20-ak i više tisuća kuna, i to nije lako, a ključno je da imamo komunikaciju s vlastima i da uspostavimo nove higijenske standarde, jer bi to omogućilo prodaju primjerice sladoleda ili voća s prozora, rad na otvorenim terasama i drugo", smatra Medak.
Upozorava i da treba krenuti s otvaranjima nekih objekata da "nisu na grbači državi". Ako otvaranja ubrzo ne krenu, doći će 1. lipnja kada država može reći da nema više subvencija, i u tom trenu 40 tisuća ljudi završit će na ulici, a barem 80 posto ugostiteljskih objekata u stečaju, te će biti oštećeni svi u lancu s kojima surađuju, upozorio je.
Medak je ocijenio i da sada nije vrijeme za velike investicije, pa tako ni za skupe ograde od pleksiglasa između stolova i sl., a što je u uputama, pogotovo što se takve ograde ni ne proizvode u Hrvatskoj nego bi se morale uvoziti.
Prozvao je i Ministarstvo turizma, koje, kako kaže, tvrdi da puno radi, dok udruge misle da nisu napravili ništa.
"Oni mogu vidjeti koliko smo jaja i ulja potrošili i sve što radimo, a mi ne možemo vidjeti što oni rade. U našoj udruzi smatramo da Ministarstvo turizma sada ne radi svoj posao kako treba i da se nije izborilo za nas niti napravilo bilo kakve nadopune i izmjene mjera", kazao je Medak.
Dodao je da podržavaju rad Inspektorata temeljem zakona i mjera te smatra da je zabrana rada nekim ugostiteljskim objektima zbog dostave bila čista greška Ministarstva turizma, HOK-a i HGK jer nisu uspostavili dijalog s jasnim uputama onima kojih ih plaćaju.
Ministar turizma Gari Cappelli ni državni tajnik u tom ministarstvu Tonči Glavina nakon sastanka nisu davali izjave. No, Cappelli je uoči sastanka, odgovarajući na pitanje novinara kako to da su "iz Inspektorata rekli da su zadnji puta komunicirali u ožujku, a da je MINT zadnje upute dao početkom travnja, ne podijelivši ih sa Inspektoratom", izjavio da nema namjeru debatirati ni sa kim te da razumije da su svi nervozni "jer je za sve ovo novo te se događaju stvari za koje nitko nije bio pripremljen".
Rekao je i da kada je zabranjen rad restorana, MINT je u najboljoj namjeri reagirao na način da se zatražilo da se može dostavljati hrana i pokrenuti 'drive-in'.
"I to vrlo jasno smo napravili 19. i 20. ožujka, postoji cijela dokumentacija. I ugostitelji su radili, evo vidimo mjesec dana nije bilo problema, no u svemu tome je vrlo teško definirati detalje za svaki restoran, jer je svaki drugačiji, ali je najvažnije bilo da se ipak nešto može raditi. Sve se radilo izvan prostora restorana, i tu ne vidim problem, osim možda u tim detaljima i u tome je li trebalo možda detaljnije sve definirati, što se sada i definira u 11 novih mjera uputa HZJZ-a", naglasio je Cappelli.
"Našli smo model funkcioniranja, a ako je postojalo nešto nejasno, Stožer je sada dao jasne upute i tako će biti i za dalje, jer o svemu odlučuju Stožer i epidemiolozi. Tako će biti i za druge objekte koje ćemo otvarati, ovisno o zdravlju i procjeni službi zaduženih za to", dodao je Cappelli.
HUP i HGK: Razgovori bili konstruktivni, a svi koju mogu moraju raditi
Nakon sastanka i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić izjavio je Hini da je dogovoreno da će se svim ugostiteljima, pa i onima kojima je zabranjen rad, omogućiti da po detaljnim uputama prilagode svoje poslovanje za isporuku hrane, i ako to ispune moći će nastaviti raditi te će se obustaviti postupak protiv njih i zabrana rada na 30 dana.
"Definirali smo ono što je nama najvažnije, a to je da se prije svega mora poštivati zakon, zdravlje građana i mjere Stožera. Kako su mjere očito bile nedovoljno definirane, s ovim dodatnim definiranjem svima je sada jasnije, pa i ugostiteljima. Poslodavcima je važno da ljudi mogu raditi i u ovim okolnostima, imati bilo kakav prihod, da ne budu baš sto posto zatvoreni i slično, ali i razgovarati i dogovarati se", poručio je Majetić.
Iz HGK su pak istaknuli da je njihov cilj da svi ugostitelji koji mogu raditi uz pridržavanje zdravstvenih mjera nastave poslovati i tako očuvaju radna mjesta. "Ključno je da im se uvjeti rada jasno i nedvosmisleno komuniciraju od strane institucija, a to je danas i dogovoreno“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.