Mate Rimac je uvjerljivo najveća zvijezda hrvatskog privrednog razvoja, naročito ako se u obzir uzmu najave i očekivanja poslovnih uspjeha koje tek namjerava realizirati. No čekanje na te pothvate je vremenom počelo izazivati stanovitu napetost u javnosti. Skeptici izražavaju sumnju u pogledu njegova projekta inoviranja tzv. robotaksija – autonomnih vozila koja bi bez vozača trebala do kraja 2025. godine započeti s prevoženjem putnika u Zagrebu, piše Deutsche Welle. Prije nekoliko dana Europska komisija odobrila je Hrvatskoj isplatu javne subvencije, u iznosu od 179,5 milijuna eura, Rimčevoj firmi za taj projekt.
Osim sumnje u pravovremenu provedbu projekta robotaksi, neki mediji doveli su u pitanje i šire poslovanje istog poduzetnika, npr. kad je riječ o proizvodnji Nevere, superbrzog vozila na električni pogon, i ekskluzivnog produkta kompanije Rimac Automobili. Na sve to se nadovezala vijest o tome da Mate Rimac ulazi u nekretninski biznis u Dubaiju, zajedno s brendom Bugatti čiji je inače partner i suvlasnik u okviru firme Bugatti Rimac.
„Ljudi ovdje stvarno mogu uživati u svom uspjehu i bogatstvu, to je ono što mi se sviđa kod Dubaija“, kazao je tom prigodom, objašnjavajući da u nekim gradovima Europe „bacaju rajčice na luksuzne automobile".
Krvna zrnca kupaca
Zacijelo je i takva blagonaklonost spram luksuznog živote elite, u kombinaciji s odobravanjem spomenute izdašne javne subvencije, privukla dodatnu pažnju k Rimčevim aktivnostima. Njega smo samog zato priupitali o tekućim poslovima, najprije u vezi sa zagrebačkim robotaksijima, zatim i o indikativnoj divezifikaciji poslovanja. Naposljetku, tematizirali smo i medijsku kritiku s akcentima na određenim nepoznanicama u njegovu biznisu. Mate Rimac je odlučio odgovoriti s kraja tog niza pitanja, dok je temu razvojne dinamike projekta robotaksija ostavio direktoru za to nadležne zasebne tvrtke.
Prvo smo tako čuli tumačenje odnosa s Bugattijem, razvedeno po više zasebnih poslovnih rukavaca koji, međutim, „nemaju veze s poslovanjem Project 3 Mobilityja“, poduzeća koje razvija projekt robotaksija. „Takve suradnje Bugattija i drugih tvrtki traju već desetljećima i nikad nikome nisu bile sporne – dok se hrvatski mediji i javnost ne uključe“, dodao je, osvrnuvši se u sličnom tonu i na ostala svoja poduzeća. „No u hrvatskim medijima postoji tendencija stavljanja poslovanja različitih tvrtki i pojedinaca u isti koš te slobodne interpretacije informacija i iskrivljavanja činjenica“, smatra Rimac.
Suočeni smo potom s više primjera transparentnosti poslovanja, što je slika njegova poduzeća do koje je Rimcu očito stalo. No treba reći da je već jedan dan nakon naše prepiske donekle primirena medijska rasprava o jednom nepotpunom godišnjem financijskom izvještaju Rimac Automobila. Naime, ovlaštena državna agencija Fina objavila je da se ustvari zbog pogreške njezinih službenika stvorilo uvjerenje o Rimčevu zatajivanju podataka koji su navodno ipak bili predani. „Naravno, postoje i oni koji“, nastavio je on, „očekuju da pokažemo potpisane ugovore, uplate na naše račune i krvna zrnca naših kupaca."
Projekt jedinstven u svijetu
No, Deutsche Welle je najviše zanimao projekt robotaksija. Primjerice, po ranije objavljenoj dinamici projekta, dosad je već trebao biti izgrađen tzv. Centar mobilnosti, odnosno terminal dotičnih taksija bez vozača – njima bi zapravo upravljala umjetna inteligencija. Također, bilo bi dobro znati kasni li još nešto ili će svi rokovi ipak biti ostvareni prema planu. Marko Pejković, vodeći menadžer tvrtke Project 3 Mobility, kazao nam je da se tek navedeno odobrenje financijskih sredstava EK-a smatra početkom glavnih projektnih aktivnosti.
On napominje da se projekt sastoji od tri temeljne komponente koje se razvijaju paralelno: autonomno električno vozilo, specijalizirana infrastruktura, te platforma za upravljanje kompletnom uslugom. „Projekt napreduje u sve tri ključne komponente i u svim elementima koji su dogovoreni kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Najvažniji i završni segment kompletnog projekta, kao što je i navedeno u rokovima na koje se referirate, je pokretanje komercijalne usluge za korisnike u 2025. godini“, rekao nam je Pejković, dodajući da se radi o pothvatu kakav ne postoji kao takav nigdje u svijetu.
Nova lokacija terminala
Jer, ovdje se cjelokupni pripadajući „ekosustav“ razvija od nule, sa svim neophodnim komponentama i fazama. „Stoga postoji mogućnost pomicanja nekog od brojnih koraka u realizaciji projekta“, doznajemo, „s time da fokus na zadržavanju krajnjeg roka početka pružanja usluge korisnicima ostaje nepromijenjen. Što se tiče Centra mobilnosti kao jednog od elemenata projekta, gradnja mu je inicijalno bila planirana u blizini Jadranskog mosta, no nakon detaljne analize, uvidjeli smo da to nije najpogodnija lokacija. To je i glavni razlog zašto se nismo javili na javni natječaj Grada Zagreb za tu lokaciju.“
Prvi čovjek Project 3 Mobilityja ističe da pritom cijene suradnju s Gradom Zagrebom, i očekuju jednako kvalitetan odnos u nastavku projekta. „Dodatno, u sklopu projekta uskoro kreće i izgradnja tvornice za velikoserijsku proizvodnju autonomnih električnih vozila. Time se Hrvatsku stavlja na mapu razvoja ključnih tehnologija budućnosti koje će donijeti brojne koristi i čine značajan napredak Hrvatske u smjeru zelenih i digitalnih tehnologija“, izjavio je Pejković za DW.
Krajnje impresivno, preostaje još samo ostvarenje ciljeva, čime bi se i zadnjem skeptiku dokazalo da nije riječ o pukoj - znanstvenoj fantastici.
