Kada je prije 25 godina obilazila ruralna turistička domaćinstva, agroturizme, kušaonice i izletišta, bila je to sramežljiva ponuda. Često su se vlasnici tih imanja i sramili onoga što nude. Nisu bili sigurni hoće li ta njihova ponuda zainteresirati nekoga da dođe baš kod njih na ručak, spavanje, degustaciju, vikend. I zato ni investicija, ni zapošljavanja nije bilo.
No, situacija se od tada u Hrvatskoj itekako promijenila, posebno u zadnjih pet godina, i slobodno se može reći da svi dijelovi Hrvatske imaju zavidnu razinu i ponudu ruralnog turizma - od smještaja, do konoba, seljačkih domaćinstva s autohtonim proizvodima, interpretacijskih centara, ponude aktivnog turizma, odličnih vinarija, ali i sve već broja malih craft pivovara te destilerija. Konačno se biznis u turizmu prelio i na taj segment koji je bio tražen u doba korone. I tada kao da je i otkriven. Kaže nam to predsjednica udruge ruralnog turizma Hrvatske Klub članova Selo Dijana Katica, jedna od najboljih poznavateljica ruralnog turizma u državi.
Neki su poduzetnici i obrtnici htjeli svoje objekte prije 20 godina zatvoriti jer nije bilo posebne promocije. Imali su milijun problema, nisu se znali snalaziti s propisima. Danas u udruzi primjećuju da se više nitko ne žali što potvrđuje da se biznis u ruralnom području pokrenuo. Naravno, na to je utjecala i korona. Primjerice, sezona u Slavoniji, Baranji i Srijemu bila je nekad samo u proljeće i na jesen. Sada je teško naći sobu ljeti, a neki su puni i zimi.
"Danas, dakle, imamo što pokazati, i ne samo za vikend. Nekada smo studijska putovanja organizirali u inozemstvo, a sada svaka županija ima puno toga za ponuditi", ističe Katica koja je u zadnjih mjesec dana uzduž i poprijeko prešla čitavu Hrvatsku kako bi obišla više od 161 prijavljenih za nagradu Suncokret ruralnog turizma koja se dodjeljuje već 10 godina. "Suncokreti" su ovog utorka podijeljeni u Opatiji, a šampionom ruralnog turizma proglašena je Općina Kneževi Vinogradi u Baranji, i to u poprilično oštroj konkurenciji.
Ovo je deseta godina dodjele ove nagrade i 20 godina udruge. Dosad su imali oko 120 do 130 kandidatura, a ove godine su ljudi dodatno prepoznali ovu nagradu.
"Nisu to samo domaćinstva. To su i projekti, zaštićene marketinške oznake, gastronomija, vinski turizam, aktivni sadržaji u ruralnim područjima i craft turizam. Ove godine po prvi put smo uključili i kandidature iz BiH od kuda je došlo 18 kandidatura. Vjerujem da ćemo idućih godina u "suncokret" uključili još više država", ističe Katica.
Primjećuje da su se ruralna područja turistički izdigla u zadnjih nekoliko godina javnom turističkom infrastrukturnom kao što su brojni interpretacijski multimedijalni centri koji su oživjeli neka male sredine i dali im neophodan sadržaj. Mnogi parkovi prirode poput Kopačkog rita, Papuka, te druge ustanove pokrenule su ulaganja u centre koji aktivno sudjeluju u turističkoj ponudi ruralnog područja. Oni su najveća novost u ruralnom području u zadnjih nekoliko godina te je veliki pomak za turizam jer su dignuli razinu ponude na zavidan nivo.
Uz interpretacijske centre u ruralnom se području zadnjih godina stvara sve više craft priča. Javlja se jako puno malih craft pivovara, ali i destilerija voćnih rakija, likera, ali i džinova. Nema županije koja nema tu ponudu. Uvijek su vinari bili ti koji su odskakali u ponudi, a sada se i craft proizvođači jako trude kroz prezentacije i različite radionice, navodi Katica. Pandemija je posebno pogodovala i razvoju OPG-ova koji su digli kvalitetu i konačno počeli razmišljati o smještaju na svojim imanjima.
"Nakon onog početnog šoka većina njih je počela razmišljati što i kako dalje. Neki su počeli razvijati smještaj jer su ljudi tražili odmak od urbanih sredina. Dakle, ono što Hrvatskoj u ruralnim sredinama nedostaje, a to imaju susjedne zemlje imaju, su baš smještajni kapaciteti. Kada gledamo Slovence ili Talijane, u ponudi ugostiteljstva usluga smještaja čini 80 posto ponude, dok je 20 posto usluga hrane i pića. Kod nas je to obrnuto. Još uvijek smo na izletničkoj priči pa bi trebalo kroz dodatne edukacije raditi na registraciji takvih objekata", ističe dalje.
Osim smještanih kapaciteta nedostaje i kongresnih dvorana.
"One se polako javljaju uz interpretacijske centre, no to je još uvijek malo. Mnogi se pitaju zašto dodjelu nagrade imamo primjerice na moru, ali znamo da kongresni turizam ima svoja pravila. Imamo nekoliko sjajnih hotela koji su svjetli primjer kako to treba raditi u ruralnom prostoru poput primjerice hotela Balatura u zaleđu Crikvenice.
Vlasnici su najprije uredili staru kuću koja je postala hotel, a onda su praktički cijelo selo pretvorili u hotel. To je sjajan primjer smještaja u ruralnom prostoru. Napravili su modernu etno priču. U Istarskoj županiji primijetili smo trend otvaranja pansiona i soba s doručkom. To je odmak od klasičnog iznajmljivanja vila, soba ili apartmana, a bolja prezentacija nego kod klasičnih OPG-a.", kaže Dijana Katica.
Dobar primjer je B&B u Svetvinčentu Della Croce. Oni uz nekoliko vrhunski uređenih soba nude i tradicijski doručak proizvoda lokalnih OPG-a. Također, Slavonija, Baranja i Srijem izdignuli su se kvalitetom smještaja. Primjerice Kneževi Vinogradi, koji su ovogodišnji šampion, su prava destinacija vinskog turizma. Uz vinariju Belje razvilo se puno malih vinara koji pokreću priču u gotovo svim mjestima te općine. Svi imaju jako dobre vinarije i kušaonice, lijepo uređena mjesta, sačuvana je tradicijska gradnja i njeguju multikulturalnost, smatra Katica. Kada govori o Dalmaciji, posebno ističe Konavle koje su postale destinacija neovisna od obližnjeg Dubrovnika.
Oni nemaju samo ponudu hrane i pića, nego imaju i vinarije, aktivne sadržaje, baštinu. No, ono što ih ističe u odnosu na druge županije su kulinarske radionice. Njih posjećuje posebna klijentela kao što su Amerikanci i Britanci. Naravno da im dolaze gosti koji borave u Dubrovniku u luksuznim hotelima, no već imaju i goste u ruralnim kućama za odmor sa sedmodnevnim programom koji niti ne posjete Dubrovnik.
Korčula je pak jako razvila OPG-ove s kreativnom kuhinjom, dok je Pelješac postao dobra vinska destinacija. Šibensko-kninska i Zadarska županija imaju izvrsno zaleđe s odličnom projektima, ali i otoke. Primjerice na otoku Zlarinu konoba Prslika nakon što je dobila Suncokret ruralnih turizma odlučila dignuti kvalitetu i smanjiti broj stolova, navodi dalje. U središnjoj Hrvatskoj puno se i dalje oslanjaju na izletnike iz Zagreba, no i oni dižu kvalitetu ponude. Pravi primjer je Kurija Nespeš.
"To je nekad bila stara škola u čijem podrumu je uvijek bila vinarija. Sada je u privatnom vlasništvu, ima vinsku luksuznu ponudu za manje grupe od 20 do 30 ljudi. Odlična kombinacija ruralnog i urbanog", zaključuje Katica.