U trenucima dok Sjedinjene Države bilježe rekordni trgovinski deficit u svojoj povijesti, intrigantno je primijetiti kako se Rusija upravo kreće prema rekordnom trgovinskom suficitu.
U slučaju Sjedinjenih Država deficit ne odražava nužno pad međunarodne konkurentnosti, nego i robusni oporavak ekonomskih aktivnosti nakon pandemije, ali dugoročno bi im trgovinski disbalans mogao predstavljati problem, pogotovo zbog rasta javnih dugova.
Kod Rusije pak rast trgovinskog suficita ne bi se trebao interpretirati kao znak snage ruskog gospodarstva, nego kao putovanje u sve dublju izolaciju. Ne postoje javni podaci temeljem kojih bi se sa sigurnošću moglo reći koliki će točno biti ruski trgovinski suficit jer je Rusija prestala objavljivati mjesečne statističke izvještaje, pa analitičari prikupljaju podatke od ruskih trgovinskih partnera kako bi indirektno rekonstruirali putanju suficita ruske trgovinske bilance. Na taj način su eksperti The Economista i došli do zaključka kako je zbog ogromne razlike između izvoza i uvoza Rusija bila uspješna u stabilizacije rublje.
Za četvrtinu im pao čak i uvoz iz Kine
Ruski uvoz nije pao samo kad su u pitanju robe i usluge porijeklom iz zapadnih demokracija. Kina je, primjerice, u svojim izvještajima naznačila kako je izvoz roba u Rusiju u travnju pao za više od četvrtine, dok je istodobno uvoz iz Rusije rastao 56 posto. Podaci za zapadne demokracije su, kad je u pitanju ruski uvoz, još radikalniji: Njemačka je u statistikama objavila 62-postotni pad izvoza u ožujku, dok im je uvoz iz Rusije bio niži samo 3 posto. Procjene bazirane na praćenju osam najvećih ruskih trgovinskih partnera ukazuju na sveukupni pad uvoza od 44 posto, dok im je izvoz rastao značajnih 8 posto.
Sigurno je, stoga, da su na putu rekordnog trgovinskog suficita, kojeg je generirala izolacija uzrokovana sankcijama ili promjena trgovinske paradigme nakon invazije na Ukrajinu. Samo na izvozu energenata, procjenjuje The Economist, Rusija dnevno uprihodi oko milijarde dolara, te se otvara pitanje kako će se priča s njihovim trgovinskim suficitom završiti. Dolari ili euri koje dobiju od izvoza zapravo imaju smisla samo u živoj trgovinskoj razmjeni, a očigledno je da ono što su kupovali na zapadu Rusi još ne mogu supstituirati uvozom iz Kine, Indije i drugih zemalja koje nisu voljne poštivati međunarodne sankcije nametnute Putinovom režimu.
Sve ovo otvara pitanje hoće li Rusija dugoročno ostati odsječena od svijeta, barem od zapadnih demokracija tj. najbogatijeg dijela planeta? Odgovor na ovo pitanje leži u najnovijim poslovnim zbivanjima u Rusiji: čak su i McDonald's i Renault odlučili prodati operacije. Šanse dugoročne međunarodne izolacije Rusije rastu.
Slavni znak McDonald'sa se skida
Posebnu simboličku težinu ima odluka McDonald'sa o prodaji svojeg lanca od 850 restorana u Rusiji koji je zapošljavao 62.000 ljudi. Iz McDonald'sa ističu kako su procijenili da im vlasništvo nad biznisom u Rusiji više nije opcija. McDonald's je već suspendirao rad svojeg lanca u Rusiji, ali je ipak mjesečno trošio 55 milijuna dolara na najam i plaće zaposlenih.
Sada je s ruskim kupcem dogovorio preuzimanje zaposlenih, ali slavni znak McDonald'sa bit će skinut s ruskih restorana. Drugim riječima, u McDonald'su su se pripremili za mogućnost da je izlazak iz Rusije trajan, iako se nadaju povratku u regiju.
Novi ruski vlasnik navodno će osim zaposlenika zadržati i jelovnike, kao i mrežu lokalnih dobavljača. Slične namjere kao McDonald's imaju i stotine drugih zapadnih kompanija, ali mnoge ne mogu pronaći ruskog kupca koji nije na popisu zapadnih sankcija.
Ima i specifičnih situacija – ruski partner Burger Kinga odbio je zatvoriti 800 restorana. Neke McDonald'sove podružnice nastavile su pak s radom bez obzira na odluku vlasnika o izlasku; restorani u separatističkom Donjecku u istočnoj Ukrajini sada operiraju pod nazivom DonMak, ali su zadržali ponudu McDonald'sa.
CocaCola i Pepsi su još u ožujku suspendirali poslovanje u Rusiji, ali se ruski proizvođač fermentirani pića Ochakovo pokušava ugurati na tržište koje su kontrolirali novim soda-pićima: lansirali su CoolCola, Fancy i Street tj. napitke koji očigledno imitiraju CocaColu, Pepsi, Fantu i Sprite.
O tome kako dio Zapada više ne računa s Rusijom kao budućim trgovinskim partnerom puno govori činjenica kako se sve češće čuje prijedlog da se 300 milijardi dolara ruskih deviznih pričuva, koje su blokirane sankcijama, iskoriste za troškove obnove Ukrajine.
Prelazak opasne granice
Sama pljenidba ruskih deviznih pričuva bila je okarakterizirana u dijelu pravne struke kao prelazak opasne granice koja može imati šire i trajne međunarodne posljedice. Simon Hinrichsen s London School of Economics za FT je objasnio kako je sustav deviznih pričuva zemalja nešto što je stvarano desetljećima te je njegovo rušenje zbog Rusije možda korak predaleko.
U blogu objavljenom na Bruegel thin-tanku ovaj tjedan Nicola Veron i Joshua Kirschenbaum upozoravaju kako je ideja korištenja ruskih pričuva za obranu Ukrajine vrlo privlačna, ali tvrde kako "nije nužna, niti mudra".
"Kredibilitet iza poretka baziranog na pravilima vrijedi više od milijardi koje bi se stekle eksproprijacijom ruskog novca. Zemlje pohranjuju pričuve u drugim zemljama jer vjeruju kako neće biti eksproprirane u situacijama rata jednih s drugima", naglasio je ugledni dvojac. Uz to, vraćanje tih 300 milijardi Rusiji, može biti vrlo snažno oružje u pregovorima, poručuju Veron i Kirschenbaum.
Američka ministrica financija Janer Yellen govori pak kako bi Rusi morali platiti za štete koje su počinili, ali ostaje oprezna jer bi to značilo promjenu američkih zakona te jedinstvenu podršku američkih saveznika na međunarodnom planu.
U recentnoj međunarodnoj povijesti bilo je više primjera zapljene imovine zbog ratnih zločina kako bi se obeštetile žrtve. Tako je bivši predsjednik Čada, Hissene Habre, morao s 145 milijuna dolara obeštetiti žrtve, ali je u međuvremenu umro. Irak je morao platiti 52 milijarde dolara žrtvama Sadama Husseina prilikom invazije na Kuvajt. Zadnja rata plaćena je početkom ove godine.
U ruskom slučaju ostaje otvoreno pitanje kako organizirati plaćanje ratne odštete; sa ili bez pljenidbe ruskih deviznih pričuva.