Od ukupne neto imovine obveznih mirovinskih fondova krajem rujna 2021. u iznosu od 129 milijardi kuna, najveći dio, 83 milijarde kuna ili 64,3 posto naše mirovinske štednje u drugom stupu, investiran je u obveznice. U dionice su obvezni mirovinski fondovi investirali 26,5 milijardi kuna ili 20,5 posto neto imovine. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 13,7 milijardi kuna ili 10,6 posto ukupne imovine. Što to znači za naše mirovine?
Prinos ovisi o investicijskoj strategiji mirovinskog društva te o trenutnoj tržišnoj vrijednosti imovine, dakle cijenama dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira u koje je investirana mirovinska štednja članova. U ekonomskim krizama može se dogoditi da je prinos fonda negativan i u tom slučaju članovi fonda ne ostvaruju zaradu. U povoljnim ekonomskim ciklusima mirovinski fondovi za svoje članove ostvaruju zaradu. Budući da za svoju mirovinu štedimo tijekom cijelog radnog vijeka, što znači više desetljeća, uobičajeno je da će se više puta izmijeniti takvi pozitivni i negativni ekonomski ciklusi, stoga je i prinose svojeg mirovinskog fonda najbolje analizirati dugoročno. Ostvarene prinose svaki član može pratiti provjerom stanja na osobnom računu u svojem obveznom mirovinskom fondu. Zaposlenik koji zarađuje prosječnu hrvatsku plaću i od 2002. uplaćuje 5 posto obveznog doprinosa u fond kategorije B do sada je uplatio ukupno 88.038 kuna, a na računu ima 143.908 kuna ili čak 55.870 kuna više. Provjeravate li vi stanje na osobnom mirovinskom računu?
Potencijalno veći prinosi
Fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima koji su, uz dulje razdoblje štednje, spremni preuzeti malo veći rizik uz potencijalno veće prinose, odnosno zaradu, od početka rada ostvarili su prosječne godišnje prinose od 7,5 posto. Fondovi kategorije B od početka rada ostvarili su prosječne godišnje prinose od 5,4 posto. Fondovi kategorije C, koji su najmanje rizični i namijenjeni članovima kojima je do mirovine ostalo manje od pet godina, od početka rada imali su prosječan godišnji prinos od 4,6 posto. Upravo zato što su najmanje rizični, fondovima kategorije C nije dozvoljeno ulaganje u dionice. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u dionice trenutno investiraju 37,2 posto neto imovine, a fondovi kategorije B u dionicama imaju 21,8 posto imovine. Ukupna ulaganja obveznih mirovinskih fondova u domaće dionice iznose 11,6 posto, a u strane 8,9 posto imovine.
Investitori u top kompanije
Našu mirovinsku štednju iz drugog stupa obvezni mirovinski fondovi trenutno ulažu u brojne kompanije, među kojima su Atlantic Grupa, Čakovečki mlinovi, Hrvatski telekom, Imperial Riviera, Luka Ploče, Končar elektrondustrija, The Garden Brewery, Ericsson Nikola Tesla, Jadran, Plava laguna, Petrol, Krka, Podravka, M San Grupa i mnoge druge. Dva obvezna mirovinska fonda posredno su investitori i u Infobip. Riječ je o prvoj rundi financiranja investicijskog fonda One Equity Partners u Infobip, iz srpnja 2020., u iznosu od 200 milijuna dolara. Budući da su hrvatski mirovinski fondovi investitori u One Equity Partners, i oni su sudjelovali u toj investiciji te će tako sudjelovati u budućem rastu najvrednije hrvatske kompanije. Obvezni mirovinski fondovi investitori su i u neke od globalnih top kompanija kao što su Amazon, The Walt Disney Company i Microsoft.
(Izvor: Izvješće Hanfa rujan 2021.; Izračun obveznih mirovinskih fondova; izračuni su informativni i nisu jamstvo budućih prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti.)
