Agencija Standard & Poor's potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB-/A-3' i stabilne izglede, izdvojivši među rizicima globalnu geopolitičku neizvjesnost zbog ruske agresije na Ukrajinu koja bi mogla utjecati na globalnu potražnju, turizam i inflaciju.
Agencija ponavlja da rejting Hrvatske kontinuirano podupire umjerena neto vanjska zaduženost i štedljiva proračunska politika vlade u prethodnom razdoblju.
Ograničava ga pak umjerena razina dohotka i visoki javni dug.
Stabilni izgledi signaliziraju očekivanja S&P-a da će hrvatsko gospodarstvo rasti stabilnim tempom u iduće dvije godine unatoč nepovoljnim inflatornim trendovima i makroekonomskim posljedicama rata u Ukrajini u cijeloj Europi.
Smatraju da će vlada nastaviti s programom reformi, uspješno povući značajna sredstva iz EU-a i postupno "obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila u pandemiji covida 19".
Geopolitička neizvjesnost
Hrvatski turizam snažno se oporavio prošle godine od pada koji je prouzročio covid 19, primjećuje S&P, podigavši procjenu rasta gospodarstva u 2021. za 3,9 postotnih bodova, na 10,4 posto.
Oporavak turizma i ulaganja poduprta financiranjem iz EU-a trebali bi podupirati gospodarstvo i ove i iduće godine, napominju.
Snizili su ipak prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini, s 5,0 na 2,5 posto, zbog globalne geopolitičke neizvjesnosti koju je stvorila ruska vojna operacija u Ukrajini i rasta cijena energije i sirovina.
Negativni utjecaj mogao bi biti i snažniji, ovisno o razvoju sukoba, posebno na globalnu potražnju, turizam i inflaciju, ističu.
Geopolitički rizici glavna su kočnica za gospodarski rast u kratkoročnoj perspektivi, ističu, naglasivši da bi pogoršanje geopolitičke situacije moglo negativno utjecati na turizam.
Sukob bi mogao prigušiti i ukupnu potražnju u cijeloj Europi, a time i na Hrvatsku, dodaju.
Inflacija koči potrošnju
Važan pokretač rasta bit će ove godine osobna potrošnja, iako nešto manje nego prošle godine, zbog povišenih cijena.
U razdoblju od 2023. do 2025. hrvatski gospodarski rast ostat će snažan, oslonjen na investicijsku potrošnju, prognoziraju, podsjetivši da bi Hrvatskoj u idućim godinama trebali biti isplaćeni značajni iznosi iz fondova EU-a.
U 2023. gospodarstvo bi po njihovoj procjeni trebalo porasti 3,7 posto, te za 3,5 posto u 2024. i 2025.
Agencija procjenjuje da će Hrvatska iduće godine, unatoč "složenom inflatornom kontekstu", ući u eurozonu i da će vlada, u skladu s odredbama o usvajanju eura, spustiti proračunski deficit u razdoblju od 2023. do 2025. ispod tri posto BDP-a, najviše dopuštene razine u EU.
Energetska kriza
Deficit u proračunu opće države trebao bi ove godine iznositi 3,5 posto, procjenjuju, podigavši procjenu iz rujna prošle godine za jedan postotni bod zbog subvencija koje bi trebale ublažiti pritisak povišenih cijena goriva i energije.
Dodaju i da bi aktualna energetska kriza mogla od vlade tražiti i dodatne programe potpore tijekom ove godine.
U 2023. deficit bi se trebao smanjiti na 2,5 posto, te na oko dva posto u 2024.
Dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine iznositi 77,6 posto i spustiti se na 75,4 posto u 2023., navode, uz napomenu da bi se ipak trebao zadržati iznad pretpandemijske razine do 2025.
Rast je ključ
Agencija dodaje da bi mogla podići rejting Hrvatske ako budu ispunjeni preostali uvjet za pristup eurozoni, što bi značilo i brzi ulazak. U tom slučaju vlada bi uspješno provodila svoje planove o fiskalnoj konsolidaciji i nosila se s inflatornim okruženjem, dodaju.
Rejting bi mogao biti podignut i ako gospodarstvo poraste snažnije no što se trenutno očekuje, dodaju.
Bude li pak rast znatno slabiji no što prognoziraju, što bi značilo i znatno veće proračunske manjkove, razmotrili bi sniženje rejtinga.