SAD ponovno produljio licencu JANAF-u za opskrbu Naftne industrije Srbije

Iz JANAF-a su priopćili da je ova državna kompanija, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i uz pravnu pomoć svojih američkih odvjetnika, dobila produljenje licence od strane američkog Ureda za kontrolu inozemne imovine -OFAC-a. Tom se licencom osigurava kontinuitet suradnje te daljnja provedba ugovornih obveza prema kompaniji Naftna industrija Srbije do 30. rujna 2026. godine.

„Dobivena licenca omogućuje nastavak poslovne suradnje i ispunjavanje ugovornih obveza u skladu sa sankcijskim režimom i važećim regulatornim okvirom. JANAF i dalje ostaje usmjeren na sigurnost opskrbe i stabilnost energetskog sustava ovog dijela Europe, potvrđujući svoju ulogu pouzdanog partnera i operatora strateške energetske infrastrukture“, poručila je Uprava JANAF-a predvođena predsjednikom Stjepanom Adanićem te članovima Uprave Vladislavom Veselicom i Ivanom Barbarićem.

Podsjetimo, problemi oko opskrbe naftom preko JANAF-a za Naftnu industriju Srbije započeli su u listopadu 2025. godine. Glavni razlog su američke sankcije nametnute tvrtki NIS zbog njezine vlasničke strukture. Naime, većinski udio od oko 56 posto u Naftnoj industriji Srbije drži ruska državna energetska kompanija Gazprom Neft.

Zbog ruske agresije na Ukrajinu, američki Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) uveo je stroge sankcije usmjerene protiv ruskog energetskog sektora. Nakon što je u listopadu 2025. transport nafte bio potpuno zaustavljen na gotovo 100 dana, situacija se počela rješavati privremenim dozvolama. JANAF je morao obustaviti transport sirove nafte prema rafineriji u Pančevu kako sam ne bi pretrpio teške međunarodne kazne i izgubio pristup financijskim tržištima.

Problem nije u podrijetlu nafte, jer NIS prerađuje i nerusku naftu iz Iraka i Kazahstana, nego u vlasničkoj strukturi. Američka administracija krajem prosinca 2025. izdala je prvu privremenu licencu kojom se JANAF-u omogućuje dostava nafte, a te se dozvole produžuju na bazi od nekoliko mjeseci ili tjedana kako bi se spriječio kolaps opskrbe u regiji i omogućila predstojeća žetva.

Kako bi se postiglo trajno rješenje, postignut je okvirni dogovor. Mađarski MOL i ruski Gazprom Neft potpisali su obvezujući sporazum o glavnim odredbama preuzimanja 56,15 posto udjela u NIS-u. Vlada Srbije potpisala je dioničarski ugovor s MOL-om o budućem upravljanju tvrtkom, prema kojem bi Srbija trebala povećati svoj vlasnički udio na oko 35 posto.