Ruska centralna banka izbačena je iz globalnog financijskog sustava te neće moći koristiti međunarodne pričuve kako bi ublažila posljedice sankcija. To je suština zajedničkog priopćenja Sjedinjenih Država, Kanade, Francuske, Britanije, Italije, Njemačke i Europske komisije. Najvjerojatniji ishod ove mjere, kakva do sada nikada u povijesti nije poduzeta, jest rapidni pad ruske nacionalne valute te inflacija, što bi Rusiji moglo prouzročiti duboke ekonomske i socijalne probleme.
Uz to, spomenuta sedmorka dogovorila se izbaciti pojedine ruske banke iz SWIFT-a, ali u trenutku pisanja ovog članka još nije objavljeno o kojim se sve bankama radi. Moguće je da se radi i o Sberbanci koja posluje u Hrvatskoj. Ako je to točno, nejasno je da li Sber do daljnjega može nastaviti svoje poslovanje ako ju se izbaci iz SWIFT-a. Lani je poslovanje Sbera u Hrvatskoj preuzela srpska Kostić Grupa, ali Europska središnja banka još nije formalno dala zeleno svjetlo za to preuzimanje, pa je i u tom pogledu poslovanje Sbera u RH u nejasnoj poziciji i vlasnički gledano tj. ne znamo hoće li ju EK i ESB tretirati kao rusku imovinu pod sankcijama ili neće.
Ruska centralna banka, inače, raspolaže se 630 milijardi dolara deviznih pričuva. S obzirom da neće moći konvertirati rublje za druge velike međunarodne valute, Rusiju sada može očekivati devalvacija, ali i visoka inflacija. To nije teoretska pretpostavka, nego jedini mogući realni scenarij ako se penalizira rusku centralnu banku. Predsjednica EK Ursula von der Leyen predložila je europskim liderima "paralizu imovine ruske centralne banke" kako bi onemogućili njezine transakcije te prodaju imovine.
Do sada pod sankcijama nije bila niti jedna centralna banka iz G20 grupe zemalja. Ranije američke sankcije centralnih banaka Sjeverne Koreje, Irana i Venezuele, ne mogu se uspoređivati s ovim potezom.