Megaprojekti tjeraju Saudijce u neviđena zaduživanja, vlastiti novac više im nije dovoljan

Banke u Saudijskoj Arabiji zadužuju se u inozemstvu najbržim tempom u svojoj povijesti. Saudijski zajmodavci su 2025. zajedno posudili oko 33 milijarde dolara, gotovo tri puta više nego godinu ranije, kada je postavljen dotadašnji rekord od 10,5 milijardi dolara, prema podacima Fitch Ratingsa.

Razlog je snažan rast kreditiranja od 2020., kojim banke financiraju projekte u sklopu programa Vision 2030 te bum na tržištu nekretnina, analizira Financial Times. Problem je, međutim, što rast depozita ne prati rast kredita, pa bankama ponestaje depozita, odnosno novac koji im ljudi i tvrtke drže na računima ne raste istim tempom.

To znači da banke više nemaju dovoljno domaćeg novca da bi nastavile davati nove zajmove istim tempom, pa moraju posuđivati novac u inozemstvu, izdavati obveznice i podređeni dug ili se skuplje zaduživati na tržištima kapitala. Omjer kredita i depozita kod najvećih banaka porastao je na oko 106 posto, što je znatno više nego u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje taj omjer iznosi oko 75 posto. Kako bi zatvorile taj jaz, saudijske banke sve se više okreću stranom financiranju i izdavanju podređenog duga, rizičnijeg oblika zaduženja.

Prema Moody’su, udio stranog financiranja u ukupnim izvorima sredstava saudijskih banaka skočio je sa 6 posto 2020. na 11 posto do lipnja 2025.

Unatoč rastu zaduživanja, strani ulagači zasad pokazuju interes. „Ograničeno strano zaduživanje saudijskih banaka u prošlosti danas ih čini privlačnima za strane investitore“, rekao je Tim Callen, gostujući suradnik Instituta za zaljevske države u Washingtonu i bivši šef misije MMF-a za Saudijsku Arabiju. Da pojasnimo, takva zaduživanja čini ih privlačnima jer njihov ukupni dug prema inozemstvu je još uvijek relativno nizak, nisu prezadužene na međunarodnim tržištima, izgledaju „svježe“ i financijski zdravo u usporedbi s bankama iz mnogih drugih zemalja.

Regulator je već reagirao na pojačano oslanjanje banaka na strano financiranje te im je dao rok od godine dana da povećaju kontracikličke kapitalne rezerve s nule na 1 posto ukupne imovine ponderirane rizikom. Kontracikličke kapitalne rezerve su dodatne zalihe kapitala koje se grade u „dobrim vremenima“ i služe kao amortizer za loša vremena (krize, gubitke, povlačenje kapitala). U praksi to znači da će banke morati zadržati dio dobiti umjesto da je isplate ili prikupiti novi kapital, pa će time imati manje prostora za agresivno novo kreditiranje.

Istodobno, neki analitičari očekuju da će banke početi usporavati rast kreditiranja zbog zategnute likvidnosti, viših troškova financiranja i prilagodbi ambicioznih megaprojekata poput Neoma. Pojedini projekti, uključujući futuristički linearni grad The Line, smanjuju se ili revidiraju, dok se Rijad fokusira na događaje koje je preuzeo organizirati, poput Expoa 2030. i Svjetskog nogometnog prvenstva 2034.

Unatoč tim prilagodbama, saudijsko gospodarstvo i dalje solidno raste. MMF je povisio prognozu rasta BDP-a za ovu godinu na 4,5 posto, procijenivši da je gospodarstvo 2025. poraslo 4,3 posto, dijelom zahvaljujući većim proizvodnim kvotama nafte skupine Opec+ i snažnom rastu prihoda iz nenaftnih sektora.

Ihsan Buhulaiga, saudijski ekonomist, upozorava da bi tradicionalno oprezne domaće banke trebale preispitati svoj pristup. „Ako se gospodarski rast nastavi iznad 4 posto, banke trebaju povećati kapitalizaciju i ponovno razmotriti svoju matricu rizika. Ne možete jednostavno nastaviti poslovati kao 2010. godine. Stvari su sada drukčije“, rekao je.