U nastavku donosimo:
- zašto je košarica dobara i usluga u Hrvatskoj poskupjela brže nego u Italiji i Njemačkoj, te što to otkriva o domaćim slabostima
- što aktualni energetski šok i geopolitički lom znače za cijene i kamate u eurozoni, s fokusom na učinke u RH
- koje uslužne kategorije najviše guraju domaću inflaciju i zašto je riječ o pretežno non-tradable segmentu bez uvozne korekcije
- kako se pritisci prelijevaju na stambeno tržište i standard kućanstava, uz posebnu pažnju na velike gradove i turističke zone
- ključne poruke Tomislava Ćorića (ekonomija) i Borisa Lalovca (politika), te upozorenja Hrvoja Stojića (prerađivačka industrija) o trendovima zapošljavanja i produktivnosti
Košarica robe i usluga koja je u 2019. godini koštala 1000 eura danas košta 1.350 eura. U Italiji, koja je prošla kroz isti pandemijski šok i istu energetsku krizu kao mi, ta ista košarica sada stoji 1.205 eura, a u Njemačkoj 1.268 eura. Razlika između Hrvatske i Italije iznosi 145 eura na svakih potrošen
ih tisuću, što je, sasvim sigurno, ogromna akumulirana razlika koja se ne može pripisati samo uvoznoj inflaciji ili ratu u Iranu. Ona je akumulirana kroz dugih sedam godina te zrcali niz dubokih strukturnih (ekonomskih, političkih i socijalnih) problema RH, a jučer smo dobili podatak koji nas je upozorio da će inflacijska spirala, koja upravo pada na nas kao golema anakonda, biti puno opasnija „zvijer“ nego ona koju su „razljutili“ pandemija i rat u Ukrajini. Recimo to blago: I...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....