U sljedećoj bi godini Hrvatska mogla zabilježiti pad gospodarstva od 0,5 posto uz relativno visoku inflaciju od 7,5 posto te blagi rast nezaposlenosti sa 6,3 na 6,7 posto, osnovni je makroekonomski scenarij koji je u srijedu u Zagrebu predstavio glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić na novogodišnjem skupu te udruge, prvom održanom u tri godine.
- Nakon zaista spektakularnog kumulativnog rasta u posljednje dvije godine od gotovo 20 posto, hrvatska bi ekonomija u 2023. godini trebala zabilježiti blagu stopu pada od 0,5 posto, s time da bi se ona trebala koncentrirati na prvu polovicu godine, a onda bi uslijedio oporavak - rekao je Hrvoje Stojić. Javne bi financije, napominje, trebale u tom scenariju ostati "relativno uredne", što znači u okviru maastrichtskih kriterija, a to ocjenjuje bitnim za stabilnost zemlje i percepciju rizika.
Vjerojatnost je za takav osnovni scenarij 40 posto, smatra, a on također podrazumijeva oporavak u 2024. godini s rastom BDP-a od 2,5 posto i padom inflacije na 3,2 posto. Za njega postoji nekoliko ključnih pretpostavki, odnosno da ne bude većih poremećaja u eurozoni i da recesija bude kratkog vijeka.
Kolebljiva tržišta
Kako je situacija trenutačno ipak neizvjesna, Stojić je razvio još tri moguća scenarija, a onaj koji je nazvao pesimističnim ima vjerojatnost od 30 posto. To bi značilo gospodarski pad od 2,2 posto u 2023. godini uz inflaciju od 6,7 posto te rast nezaposlenosti na 7,6 posto, uz postizanje slabašnog rasta od 0,3 posto u 2024. godini. U tom scenariju javne financije više nisu tako uredne, pa treba pripaziti da Hrvatska ne uđe u europsku proceduru prekomjernog deficita jer bi to onda imalo efekt i na kamatne stope. Što su pretpostavke za takav rasplet? - Ovaj scenarij uzima u obzir izraženiju energetsku krizu, kraći dodatni inflatorni šok, dodatne geopolitičke nestabilnosti i sporiji oporavak nabavnih lanaca - tumači HUP-ov ekonomist.
No, postoji još jedan lošiji scenarij, a Stojić ga je nazvao stresnim, kojem daje 10 posto vjerojatnosti, a podsjeća na ono što se dogodilo 2008. godine i nakon nje. To znači da dolazi do izraženijeg pada BDP-a od 6,1 posto, uz inflaciju od 6,5 posto i rast nezaposlenosti na 8,9 posto. Taj scenarij ne predviđa oporavak ni u 2024. godini, nego BDP pada 4 posto, a nezaposlenost je na devet posto. Takav stres scenarij mogao bi pokrenuti neki financijski događaj kao što je to 2008. bila propast investicijske banke Lehman Brothers. - Danas nemamo naznaka da će se takvo što dogoditi, ali financijska tržišta su kolebljiva i znamo da je tamo sve moguće - kaže Stojić. Također, u tom su scenariju izražene geopolitičke nestabilnosti, energetska kriza je dublja, vlada protekcionizam, a eurozona prolazi kroz snažniju recesiju.
Veće izglede, 20 posto, daje optimističnom scenariju gdje bilježimo rast od 2,3 posto u sljedećoj godini, ali uz inflaciju od 8,1 posto, a u 2024. godini to bi značilo rast od čak 4,2 posto i pad inflacije na 3,7 posto. - Ovih dana se puno govori o tome kako je u ekonomiji eurozone ono najgore iza nas, pa su nešto korigirana pesimistična očekivanja koja su bila iznesena polovicom godine. Primjerice, za Njemačku više nije očekivanje pada od dva posto nego od jedan posto - kaže Stojić. To za Hrvatsku znači poticajnije vanjsko okruženje, snažniji priljev fondova EU, otporniji turizam i daljnji rast kreditnog rejtinga.
Izuzetno dobre vijesti
HUP-ov ekonomist je ukazao i na dvije "iznimno dobre vijesti" za hrvatsko gospodarstvo. Jedna je da robni izvoz ostaje ključna komponenta gospodarskog rasta, a on je znatno povećan nakon ulaska u EU. - Od 2013. godine naovamo hrvatski je izvoz udvostručen. To je vrlo značajan rezultat, a ulaskom u eurozonu otvaraju se mogućnosti za još bolje rezultate - poručio je Stojić na HUP-ovu skupu. Druga dobra vijest je da Hrvatskoj u srednjem roku, što je konsenzus očekivanja različitih izvora, ima pred sobom mogućnost bržeg rasta BDP-a, oko 4, 4,5 posto.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber, pak, poručila je da poduzetnici trebaju sustavnu potporu, odnosno sustav koji će im olakšati uspjeh, a ne im uvoditi porez na ekstradobit koji je opisala nogometnim žargonom kao "penal u zadnjoj minuti". Zaključila je da je usmjeravanje Hrvatske na taj put, gdje je gospodarstvo strateški prioritet, "možda i jači izazov od ekonomskih prijetnji za sljedeću godinu".
