Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke, pa RBA analitičari svoju dosadašnju prognozu rasta u cijeloj 2021. od 5,1 posto stavljaju pod reviziju.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Prema prvoj procjeni DZS-a gospodarstvo Hrvatske u drugom je tromjesečju zabilježilo dvoznamenkastu godišnju stopu rasta čime je zaustavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta BDP-a koji je trajao od drugog tromjesečja 2020. Realna godišnja stopa rasta iznosila je 16,1 posto prema originalnim podacima te je najviša u vremenskoj seriji dostupnih podatka od 1996.", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
No, napominju i da sezonski prilagođeni podaci potvrđuju naznake usporavanja gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje siječanj – ožujak zabilježio realno smanjenje od 0,2 posto.
"Usporavanje dinamike oporavka moglo bi se objasniti zatvaranjem glavnine negativnog jaza u odnosu na pretpandemijsku razinu, rastom broja covid-19 slučajeva tijekom proljeća te posljedičnom neizvjesnošću. Osim toga, zbog izrazite sezonalnosti ekonomije u drugom tromjesečju, raste značaj usluga koje su pod osobito nepovoljnim utjecajem pandemije", navode analitičari RBA.
Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.
Snažan skok gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju posljedica je, među ostalim, niske baze, budući da je u drugom tromjesečju lani zbog provođenja epidemioloških mjera radi suzbijanja širenja covida-19 i posljedičnog zatvaranja gospodarstva zabilježen rekordan pad BDP-a od 14,4 posto na godišnjoj razini. Na razini cijele 2020., pak, gospodarski pad iznosio je 8,0 posto.
Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje, najveće sastavnice.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nakon pada u prethodnom kvartalu za 0,4 posto.
Iz RBA navode da su na tako snažan rast osobne potrošnje upućivali podaci o realnom prometu u trgovini na malo koji je u razdoblju od travnja do lipnja viši za više od 19 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Rast osobne potrošnje podržan je i očuvanjem raspoloživog dohotka čemu su uvelike pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene covid-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak, dodaju.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 40,9 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 35,2 posto, a usluga 56,3 posto, ponajviše zbog oporavka turizma u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 30,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 30,5 posto, dok je uvoz usluga skočio 28,9 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 18,3 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 4,6 posto. Iz RBA ističu da to zrcali vjerojatno nastavak pojačane stanogradnju, bolje povlačenja sredstava iz EU fondova i rastućeg optimizma među poduzetnicima.
Porasla je i državna potrošnja, za 4 posto na godišnjoj razini.
Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 16,1 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini palo za 0,2 posto.
Usporedbe radi, prema posljednjim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2021. godine rast sezonski prilagođenog BDP-a u EU iznosio je 13,2 posto na godišnjoj razini, a 1,9 posto na kvartalnoj razini.
"Već sada dostupni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na nastavak solidnih stopa rasta podržanog i rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, koji su gotovo dosegnuli razine iz 2019. Očekujemo zamašnjak gospodarstva u drugoj polovici godine koji ne bi trebao biti ugrožen niti potencijalnim pogoršanjem epidemiološke slike", navode iz RBA.
Kako pojašnjavaju, situacija iz proljeća 2020. jasno potvrđuje da se pandemija može kontrolirati i bez zatvaranja gospodarstva odnosno snažnih restriktivnih mjera.
"Stoga je naša prognoza realnog rasta od 5,1 posto na razini cijele 2021. značajno izložena pozitivnim rizicima čak i u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije. Našu prognozu za 2021. stavljamo pod reviziju", zaključuju u RBA.