Istražujući pozadinu niza tragedija na improviziranim skijalištima u Europi koja su od listopada prošle godine do sada odnijela čak 99 ljudskih života, portal američke televizije CNN ukazao je na novu vrstu taloženja snijega u Alpama kao na mogući uzrok pokretanja smrtonosnih lavina u kojima pogibaju skijaši i planinari.
- Lavine zahtijevaju kombinaciju triju stvari: snijega, nagiba strmijeg od 30 stupnjeva i okidača, poput svježeg ili otopljenog snijega, osobe, životinje ili vjetra. Naravno, oni su prisutni u Alpama svake zime, ali specifični uvjeti učinili su ovu zimu opasnijom od drugih - komentirao je za CNN Stéphane Bornet, direktor francuskog Nacionalnog udruženja za proučavanje snijega i lavina (ANENA).
Nakon prvih snježnih padalina u studenome, rekao je Bornet, uslijedilo je dugo razdoblje visokog atmosferskog tlaka, gdje se snijeg na tlu razvio u ‘kutna zrna’ koja, upozorio je stručnjak, pomalo nalikuju velikim kristalima šećera i ne vežu se učinkovito s okolnim slojevima.
- Sama po sebi, ova vrsta snijega nije opasna. Ali ako je prekrivena svježim snijegom, ovi krhki slojevi mogu se aktivirati i ponašati se pomalo poput kugličnih ležajeva, poput transportne trake koja omogućuje lavini da se prilično lako kreće - pojasnio je sugovornik CNN-a, čiji je prilog objavljen nakon tragedije na improviziranom skijalištu u Kaliforniji u kojoj je poginulo devet osoba.
Ogroman porast smrti
Bornet dodaje kako je tijekom posljednjih nekoliko tjedana nekoliko metara svježeg snijega palo diljem Europe kao dio vremenskog obrasca uzrokovanog neobičnom južnom mlaznom strujom koja je izbacila ogromne količine oborina diljem kontinenta, uzrokujući poplave u područjima nižih nadmorskih visina.
- Istodobno, snježni pokrivač hrani se vjetrom, što znači da imamo veliko nakupljanje snijega na tlu - napominje direktor ANENA-e, prema čijim su podacima samo u francuskim Alpama lavine od 26. prosinca do sada ubile 28 ljudi.
To je, prema istome izvoru, ogroman porast u odnosu na prosječnih osam smrtnih slučajeva koji se obično viđaju u ovom trenutku sezone. U Italiji i Švicarskoj broj smrtnih slučajeva od lavina također je mnogo veći od normalnog, dodaje se.
"Cijela planina tutnji kada se s nje sruši lavina. Vrtložna, kovitlajuća masa približava se poput parnog vlaka, podižući tisuće tona materije pri spuštanju, bacajući oblake snijega u zrak dok postiže brzinu do 130 kilometara na sat i pokazujući svoju nevjerojatnu, zastrašujuću moć. Jedna lavina u ponedjeljak je izbacila iz tračnica vlak u Švicarskoj, ozlijedivši petero ljudi u kompoziciji, dok je druga ranije ovog mjeseca zahvatila sklonište na francuskoj planinskoj padini, razbivši prozore i bacivši snježne nanose u kuhinju zgrade", opisuje CNN.
Kako klimatska kriza utječe na lavinu?
Spomenuti razvoj događaja potaknuo je nekoliko regionalnih službi u podalpskom dijelu Europe za prognozu lavina da izdaju ozbiljno upozorenje 4. stupnja tijekom većeg dijela posljednja dva tjedna, a neka su područja čak dosegla najozbiljnije upozorenje 5. stupnja.
- Ovi opasni uvjeti neobični su, ali nisu izvanredni - komentirala je Christine Pielmeier, prognozerka lavina u Institutu za istraživanje snijega i lavina u Švicarskoj.
Opasni uvjeti mogu se pojaviti otprilike svakih pet do 15 godina, uz mogućnost da se pojave tijekom dvije uzastopne zime ili da se uopće ne pojave tijekom duljeg vremenskog razdoblja, rekla je Pielmeier za CNN.
Znanstvenici, dodaje se u analizi, kažu da je teško izmjeriti kako klimatska kriza utječe na učestalost ovih lavina. Vrijeme je prolazno po svojoj prirodi, pa sličan vremenski obrazac može različito utjecati na okoliš ovisno o postojećim uvjetima, a sveobuhvatni skupovi podataka zapravo nisu dostupni, zaključuje CNN.
Dvoje planinara poginulo u Alpama
- Teško je povući izravnu vezu, iako znamo da se klima razvija, to je neporecivo. Jedan učinak koji jasno možemo pripisati promjenjivoj klimi jest fluktuirajuća granica kiše i snijega, što znači da ćemo imati vremenske obrasce koji donose snijeg na vrlo niskim nadmorskim visinama, a sljedeći bi dan mogla padati kiša na 2000 ili 2500 metara - komentira Stéphane Bornet.
Promjenjiva granica kiše i snijega, prema sugovorniku CNN-a, može uzrokovati učvršćivanje snježnog pokrivača slijeganjem i vezivanjem, čineći ga manje sklonim lavinama, ali u drugim slučajevima to bi moglo učiniti snježni pokrivač težim.
"Uložili su vrijeme i novac, žele imati povrat..."
Prešavši na sklonost dijela skijaša i planinara da ‘hodočaste’ na netaknuta planinska područja, CNN ne spori da je skijanje u divljini privlačno i pruža priliku da se isprobate na terenu i slobodno lutate po netaknutom snijegu, neograničeni uređenim stazama.
- Unatoč ovom iskušenju, većina naprednih skijaša drži se označenih staza tijekom opasnih uvjeta. Ali neki, posebno turisti koji su možda potrošili tisuće dolara na svoj jednotjedni skijaški odmor, manje je vjerojatno da će poslušati upozorenja o lavinama. Uložite vrijeme i novac, ne možete ga vratiti, pa biste željeli imati neki povrat za tu investiciju, a to onda pomiče granice - komentirao je za CNN Audun Hetland, koji proučava donošenje odluka u lavinama na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj. Hetland podsjeća kako stručni vodiči i skijaši mogu danima procjenjivati teren u izazovnim uvjetima jer imaju na raspolaganju vrijeme koje turisti jednostavno nemaju.
I CNN-ov sugovornik i drugi stručnjaci savjetuju čitanje prognoze lavina, skijanje s lokalnim stručnim vodičima i odabir plićih padina za skijanje izvan uređenih staza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....