Snažna hrvatska generička farmaceutska industrija, uz nacionalnu regulatornu podršku, može zauzeti još važnije mjesto na europskoj razini i pružiti veću sigurnost pacijentima u Hrvatskoj. Zaključak je to konferencije koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga proizvođača lijekova (HUP-UPL) i to tijekom prve promjene Europske farma regulative u 20 godina.
Reformi paketa zakona na razini EU prethodile su promjene zbog kojih je Europa prestala biti glavni opskrbljivač lijekova za ostatak svijeta zbog uspona azijskih farmaceutskih proizvođača. Oni generičke lijekove mogu jeftino proizvoditi zahvaljujući kombinaciji niskih plaća, značajnih nacionalnih poticaja te manje strogih propisa poput onih u područjima poput zaštite okoliša, dok su europski proizvođači svjedočili stalnom rastu ulaznih troškova u kombinaciji s pritiskom na smanjenje cijene lijekova. Pandemija koronavirusa je uzdrmala Europu pa je postalo jasno kako preseljenje industrije na druge kontinente donosi određene opasnosti, kao kad je primjerice, Indija zabranila izvoz paracetamola i drugih lijekova.
Skupu su nazočili predstavnici institucija, diplomacije, javnoga zdravstva, udruga pacijenata te farmaceutske industrije i proizvođača okupljenih u HUP-UPL. Raspravljalo se o važnosti očuvanja i daljnjeg razvoja farmaceutske industrije u Hrvatskoj kako bi se pacijenti i dalje liječili pristupačnim i široko dostupnim terapijama.
- Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja ima iznimno dugu i uspješnu tradiciju farmaceutske proizvodnje na svome tlu. Industrija je to s tisućama zaposlenih radnika, snažno izvozno orijentirana, iznimnog razvojno-istraživačkog potencijala i zavrjeđuje punu pažnju društveno-političkih aktera, koji u svojim rukama drže ključne alate za oslobađanje njezinih punih potencijala - istaknula je direktorica HUP-a Irena Weber.
Dodala je da u HUP-u regulatorne promjene vide kao priliku da Hrvatska postane centar europske farmaceutske proizvodnje, znanja i izvrsnosti.
Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprava Pliva Hrvatska istaknuo je da HUP UPL djeluje 15 godina, a svake godine članice povećavaju zaposlenost i kapacitete, ulažu u tehnološki razvoj i nove inovativne tehnologije.
- Mi smo kompleksna i procesno napredna industrija, imamo visokokvalificirane zaposlene, a i industrija smo industrija s velikim brojem žena na rukovodećim pozicijama, što s ponosom ističemo ne samo u Hrvatskoj nego i EU. Vjerujemo da ćemo i u budućnosti dati dodatni doprinos industrijskom i znanstvenom razvoju hrvatskog, ali i europskog gospodarstva kao njegova važna karika - rekao je Furjan.
Uvodno je predavanje potom održao gospodin Adrian van den Hoven, glavni direktor europske udruge proizvođača generičkih i biosličnih lijekova Medicines for Europe. U njemu je sažeo promjene u europskoj farmaceutskoj regulativi.
- Reforma farmaceutskog zakonodavstva EU-a želi osigurati jednakost pristupa lijekovima u EU, a druga važna stvar je komunikacija Europske komisije koja se odnosi na smanjenje nestašica lijekova. Komunikacija o nestašicama uključuje neke konkretne aktivnosti kao što je uvođenje kriterija za sigurnost opskrbe u pravila za nabavu lijekova na razini EU-a. EU također razmatra politiku zajedničkog ulaganja s farmaceutskom industrijom u proizvodnju ključnih lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka u Europi. Za to je nužan pravni akt sličan onom za proizvodnju mikročipova - objasnio je van den Hoven.
Dodao je i da je zbog konsolidacije industrije 26 posto generičkih lijekova povučeno iz barem jedne države članice te da je situacija bitno gora za kritične antibiotike i onkološke lijekove jer se većina tržišta EU-a oslanja na manje od tri dobavljača.
- Hrvatska farmaceutska industrija ima ključnu ulogu u podržavanju ne samo hrvatskih, nego i europskih pacijenata i zdravstva - poručio je.
Tvrtke okupljene u HUP UPL čine 100 posto tržišta generičkih lijekova u zemlji, imaju dugu tradiciju proizvodnje na domaćem tlu, neke i više od stoljeća, a proteklih su godina uložile više od 150 milijuna eura u napredne tehnologije te istraživanje i razvoj, koji su ključni za inovacije i razvoj novih lijekova.
- Ukupni godišnji prihodi koje ostvaruje hrvatska farmaceutska industrija iznosili su prošle godine oko 1,5 milijardi eura, a ukupni udio u BDP-u iznosi oko dva posto. Sve članice HUP Udruge proizvođača lijekova danas zajedno izvoze više od 70 posto svojih proizvoda u 60-ak zemalja svijeta. Farmaceutska industrija generičkih lijekova u Hrvatskoj jedan je od najvažnijih faktora u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava, a države koje imaju vlastite nacionalne proizvođače lijekova imaju dokazano bolju i sigurniju opskrbu tržišta, što se posebno u zadnje vrijeme pokazuje kao ključno - uvjerena je Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova i članica Uprave Sandoza.
Osim što industrija generičkih lijekova osigurava potrebne terapije za 68 posto pacijenata u zemlji, važnu ulogu ima u zapošljavanju i zadržavanju visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji u čije se znanje, dodala je Gongola, nastavlja sustavno ulagati, što osigurava ne samo kontinuirani prosperitet industrije, već i dugoročni napredak gospodarstva, ekonomski razvoj i dobrobit zajednice.
U panelu „Proizvodnja i opskrba lijekovima u Hrvatskoj i Europi danas – što želimo i kako održivo postići taj cilj?“ sudjelovali su doc.dr.sc. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, Tea Strbad, dr. med., pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Sanja Matić, mag.pharm., voditeljica Odsjeka za potrošnju i cijene lijekova - HALMED te vodeći ljudi velikih hrvatskih farmaceutskih tvrtki Mislav Vučić, izvršni direktor JGL d.d., Marko Đerek, član uprave Belupo d.d. i Jasminko Herceg, predsjednik uprave Medika d.d.
Panelisti su zaključili da su za jaku farmaceutsku industriju izrazito potrebni kvalitetni ljudi. I dok je količina tradicije i pameti u farma industriji u krugu 160 km oko Zagreba visoko koncentrirana. Zakon o poticanju ulaganja, koji je kvalitetan i za poticanje razvoja i proizvodnju, nije uzeo u obzir da su se promijenile okolnosti i iznosi koji su tamo spomenuti jer oni za nas više nisu relevantni ako gledamo što danas industrija planira i želi – a želi puno značajnije stvari. Farmaceutska industrija ima jako veliki utjecaj na lokalnu zajednicu i bazen visokokvalificiranog kadra, i to Hrvatska treba nastaviti njegovati i dizati bazu znanja kako bismo i sami mogli nastaviti investirati negdje drugdje u Europi. S druge strane, Europa je prestala biti “apoteka svijeta” i sada zbog pre-reguliranosti treba hitno promijeniti okruženje kako bi održala svoju industriju konkurentnom. Konačno počinjemo govoriti o tome jesmo li mi kao Hrvatska i Europa generalno konkurentni u globalnoj farmaceutskoj industriju. Novi sustav poticaja je napravljen upravo da se potaknu investicije i inovacije u Europi.
Posljednji panel konferencije na temu „Kako shvaćamo i koliko cijenimo generičke lijekove u svakodnevnom radu i liječenju?“ svojim su razmišljanjima obogatili prof.dr.sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, doc.dr.sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, mag.pharm Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, doc.dr.sc. Valerija Bralić Lang, specijalist obiteljske medicine, prof.edukac.reh. Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu te Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge Sve za Nju.
U panelu se diskutiralo o liječničkoj i ljekarničkoj praksi te kako je praksi ugrožena i pacijentova dobrobit i, u krajnjoj liniji, odnos liječnik-pacijent ako određenog lijeka nema, jer se pacijenti imaju tendenciju vezati za svoj lijek. Sve situacije koje se dogode na razini regulative i industrije u Europi rješavaju se na razini između liječnika i pacijenata, što je loše za dobrobit pacijenata. Primjerice, na bolničkoj razini pacijenti signaliziraju nuspojave kod same promjene imena bez obzira sto se radi o istom generičkom lijeku. Stoga je međusobna komunikacija te komunikacija s pacijentima ključna za njihovo uspješno liječenje i dobrobit. Nema idealnoga načina kako pacijentima komunicirati nestašice, ali važno je odvojiti vremena za pacijente jer sve što predstavlja promjenu za pacijenta, a pritom i traje, može znatno utjecati na ishode liječenja, zaključili su panelisti.