Znanstvena studija „Three World Wars: Fiscal-Monetary Consequences“ donijela je do sada najuvjerljiviju usporedbu fiskalno-monetarnih mjera te njihovih posljedica na američku ekonomiju u kojoj su iz dva svjetska rata s onima za vrijeme 'rata' protiv covid-19 pandemije.
Rad Georgea Halla i Thomasa Sargenta ima izuzetnu težinu jer nudi dokaze kako su razmjeri i posljedice fiskalno-monetarnih intervencija tijekom covid-19 pandemije jedino što je u američkoj povijesti bilo nalik dramatičnim zbivanjima tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, iako se razdoblje tijekom pandemije smatralo 'mirnodopskim' te su se krupne promjene ocjenjivale kao neka vrsta 'novog normalnog', a u suštini se radilo o ekonomskom šoku kakav su donijeli jedino globalni ratovi. Čak niti Velika depresija nije u Sjedinjenim Državama imala toliki fiskalno-monetarni utjecaj kao reakcija na covid-19.
U osnovi su Hall i Sargent utvrdili kako je fiskalno-monetarna reakcija na covid-19 imala s dva svjetska imala sljedeće zajedničke karakteristike:
1. Negativni šok ponude na tržištu rada; civilni radnici tijekom dva svjetska rata pretvoreni su u vojnike, dok su mjere tijekom pandemije gurnule ogromni broj američkih radnika u nezaposlenost ili dobrovoljno povlačenje s tržišta rada.
2. Vlade su uvele opsežne restrikcije na domaću i međunarodnu trgovinu, kao i na putovanja.
3. Dogodio se skok vladine potrošnje uglavnom financirane kroz emisiju duga s kamatnim prinosima i temeljnog novca.
4. Federalne rezerve davale su podršku održavanju cijena državnih obveznica te se povećavala bilanca Feda.
5. Dramatično su povećani izdaci za vrijeme dva svjetska rata i covid-19 pandemije.
6. Kao i u dva svjetska rata, tako su i u pandemiji porezni prihodi vrlo malo povećani, što znači da račune tek treba platiti.
7. Nakon svjetskih ratova pala je državna potrošnja, ali su porezni prihodi ostali povećani.
8. Nakon dva svjetska rata došlo je do trajnog povećanja udjela državne potrošnje u BDP-u, a znanstvenici se sada pitaju hoće li tako biti i nakon covid-19 pandemije te napominju kako su legislativni prijedlozi Bidenove administracije također na tragu produženog povećanja državne potrošnje.
S obzirom na to da se radi o kompleksnom akademskom štivu, najlogičnije je prenijeti grafikone koji ilustriraju pojedine promjene izazvane ratovima i pandemijom, a koji vrlo jasno prikazuju kako se u zadnjih 120 godina ekonomski, fiskalni i monetarni događaji tijekom pandemije jedini mogu uspoređivati s onima iz i nakon dva svjetska rata, što je bitno zbog pravog razumijevanja posljedica lockdowna kao instrumenta javnih politika u javnom zdravstvu. Utjecaj lockdowna ostaje podcijenjen, iako je ekonomski nalik onome što se zbivalo u svjetskim ratovima.
Ispod je grafikon koji pokazuje broj aktivnih vojnika u svjetskim ratovima i nezaposlene osobe koje su primale pomoć kao udio ukupne populacije 1900-2021.
Ispod je grafikon koji prikazuje kako je iznenadni skok izdataka (neto plaćene kamate) i primitaka jedino za vrijeme pandemije nalik onima u ratovima
Ispod: Kretanje primarnog deficita Sjedinjenih Država 1900.-2031.
Ispod: Udio vrijednosti izdanih državnih obveznica američkog Tresuryja kao postotak BDP-a
Primjerice, samo između listopada 2019. listopada 2021. vrijednost duga američkog ministarstva financija (Treasury) povećala se za 6400 milijardi dolara, dok je američki odnos duga i BDP-a narastao sa 107 na 123,4 posto, pri čemu su Federalne rezerve kupile 51 posto vrijednosti novog izdanog duga Treasuryja. S tim se jedino mogu usporediti svjetski ratovi. Do Prvog svjetskog rata sav dug Treasuryja držali su privatni investitori, a za vrijeme Prvog i Drugog rata Federalne rezerve također su kupovale dug Treasuryja. U sva tri svjetska „rata“, napominju autori, Federalne rezerve kupovale su, dakle, državne vrijednosnice te su širile tzv. monetarnu bazu – od listopada 2019. do listopada. 2021. ona je povećana s 3,4 na 6,23 tisuća milijardi dolara, dok su novčanice u optjecaju povećane 0,4 tisuća milijardi, a rezerve za 2,4 tisuća milijardi.
Autori studije ušli su u analizi fiskalno-monetarnih posljedica u niz detalja, kao što je utjecaj inflacije na 50-postotne gubitke vlasnika obveznica nakon Prvog svjetskog rata što je vodilo u fiksiranje prinosa nakon Drugog, ali u osnovi je ključna poruka o razmjerima utjecaja pandemije na Sjedinjene Države.
Ne treba posebno podsjećati kako pandemija još nije u potpunosti jenjala, a svijet je ušao u novu geopolitičku krizu kakva se ne pamti od Drugog svjetskog rata. Ta činjenica pak otvara laičko pitanje mogu li posljedice invazije na Ukrajinu, koje su se samo nadovezale na ekonomske šokove iz pandemije, nadrasti težinu ekonomskih problema koje su sa sobom donijela dva svjetska rata. Sasvim je moguće da se ekonomski šokovi koji dolaze nakon sukoba s Rusijom u zapadnim demokracijama neće moći usporediti s ničime do sada. Primjerice, autori studije upozorili su kako je nakon drugog svjetskog rata došlo do ukidanja administriranja cijena te je inflacija bila snažan udar na privatne investitore, vlasnike državnih obveznica, a sada bi slična inflacija mogla značiti puno snažniji udar na Fedovu bilancu i fond socijalne sigurnosti (Social Security Trust Fund). A to je bio zaključak prije nego što je došlo do invazije na Ukrajinu. Što slijedi?
U pesimističnim naglascima ovoga reporta treba voditi računa kako je EU na srednji rok očigledno puno više izložena rizicima stagflacije nego Sjedinjene Države, a istraživanje „Three World Wars: Fiscal-Monetary Consequences“ trebalo bi osvijestiti donosioce odluka u EU kako su vjerojatno suočeni s ekonomskim izazovima bez presedana. Pri tome bi morali voditi računa kako će svi računi poticajnih fiskalnih i monetarnih mjera tijekom pandemije prije ili kasnije doći na naplatu, a tek počinju pristizati oni koje nam je priuštio ruski autokrat Vladimir Putin.