Dramatična razlika između sjevera i juga Hrvatske ogleda se u cijenama obiteljskih kuća, prema zadnjoj analizi Ministarstva graditeljstva i Ekonomskog instituta u Zagrebu - "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2018".
Riječ je o stvarnim cijenama transakcija pa ta analiza najvjernije pokazuje stanje na tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Tako je na području Bjelovara zabilježena najniža medijalna cijena kvadrata obiteljske kuće od 36 kuna (cijena prema kojoj je polovica svih prodanih kvadrata bila skuplja, a druga polovica jeftinija od te cifre). Nakon toga je Koprivnica (54), Virovitica (62) i Požeško-slavonske županija (86 kuna).
Najskuplji kvadrat kuće prema medijalnoj cijeni plaćao se u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4.354 kuna), Primorsko-goranskoj (4.334) i Šibensko-kninskoj (4.228). Prema brojkama analize, značilo bi to da se za cijenu jedne kuće od stotinjak kvadrata u Splitu, može kupiti stotinu kuća iste veličine u, primjerice, Bjelovaru.
.png)
Ekonomski institut
Može li to stvarno biti tako upitali smo jednu od autorica analize Marušku Vizek, znanstvenicu s Ekonomskog instituta. Ona nam je pojasnila da podaci stvarno ukazuju na ogromne regionalne razlike u cijenama nekretnina, ali one mogu biti i dodatno uvećane ako podaci iz eNekretnina, sustava iz kojeg su prikupljali kupoprodajne ugovore, nisu evaluirani.
- Drugim riječima, moguće je da se u kupoprodajne ugovore stavljaju namjerno niže cijene od tržišnih kako bi se umanjio iznos poreza na promet nekretnina, pa onda za posljedicu možemo imati još veće razlike u cijenama među regijama – objasnila je.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek
Što se stanova tiče, ista analiza navodi da je u 2018. prodano 23.736 stanova i apartmana ukupne vrijednosti od 13,2 milijarde kuna. Na prvom se mjestu s medijalnom cijenom stana/apartmana od 12.158 kuna po kvadratu nalazi Dubrovačko-neretvanska županija, iza koje slijedi Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 11.669 kuna te Grad Zagreb s cijenom od 9.459 kuna.
Medijalna cijena stana/apartmana u ostalim se županijama kretala u rasponu od 2.967 kuna po kvadratu u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 5.840 kuna u Osječko-baranjskoj županiji. Značilo bi to da se za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,1 kvadrata jer razlika u medijalnoj cijeni po kvadratu između te dvije županije iznosi čak 9.191 kunu.
Ekonomski institut