Alga u kristalu

Solana Pag ulaže gotovo tri milijuna eura u istraživanje antioksidansa alge

Trogodišnji IRI projekt donosi alge antioksidanse, precizniju prognozu i pametniju kristalizaciju uz 60% sufinanciranja EU-a

 Josip Capin, direktor Solane Pag

 Jure Miskovic/Cropix
Trogodišnji IRI projekt donosi alge antioksidanse, precizniju prognozu i pametniju kristalizaciju uz 60% sufinanciranja EU-a

Solani Pag i partnerima odobren je IRI projekt, s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz istraživanja i razvoja, ukupne vrijednosti 2,9 milijuna eura. Projekt se sufinancira s približno 60 posto sredstava Europske unije. Riječ je o projektu "Upravljanje rizicima i unaprjeđenje proizvodnje soli u Solani Pag", u kojem su Paškoj solani partneri Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet - Biološki odsjek, Institut Ruđer Bošković te tvrtka Gekom.

"Dva su smjera na kojima ćemo raditi u naredne tri godine, koliko traje projekt. Prvi je istraživanje alge koja obitava u solanama, gdje će se provoditi istraživanje i procjena utjecaja njezina pigmenta na zaslanjivanje morske vode i poboljšanje kristalizacije. Drugi smjer uključuje postavljanje dviju meteoroloških postaja na lokaciji solane, koje će evidentirati vremenske promjene. Podaci bi trebali omogućiti izradu preciznije vremenske prognoze i bolje planiranje proizvodnje. Cilj nam je, u tom trogodišnjem razdoblju, razviti nove proizvode na temelju antioksidansa alge, pospješiti kristalizaciju i ubrzati proces, smanjiti utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju te osigurati bolje planiranje proizvodnje soli uz precizniju vremensku prognozu. Projekt je odobren i čekamo potpis ugovora", pojašnjava Josip Ćapin, direktor Solane Pag.

image

Solana Pag

Solana Pag

Ćapin napominje da je ova 2026. godina solidno počela za sve koji se bave proizvodnjom i trgovinom soli. "Nakon dugog vremena imali smo nešto ozbiljniju zimu sa snijegom, tako da smo svi dobro počeli godinu, kada govorimo o opskrbi soli za posipanje cesta. Protekla godina je za Pašku solanu bila izazovna. Mijenjali smo tehnologiju, tako da smo, što je i očekivano, proizveli manje količine soli. Nadamo se da ćemo ove godine imati barem prosječnu berbu. To znači da ćemo proizvesti između sedam i 10 tisuća tona soli. To su dovoljne količine za održavanje snage brenda paške soli", ističe Ćapin.

image


Josip Capin, direktor Solane Pag.

Jure Miskovic/Cropix

Solana Pag u ovom trenutku investira u novu pakirnicu, a njezini dugoročni planovi vezani su za povećanje kapaciteta, nove proizvode i modernizaciju.

"Naše buduće investicije ići će u smjeru uvođenja nove tehnologije, povećanja proizvodnje te povećanje tržišnog udjela. U posljednjih nekoliko godina, udio na lokalnom tržištu i izvoz su rasli. U partnerstvu sa solanama iz Španjolske, Portugala, Italije, Grčke, Cipra, Malte... nastojimo promovirati morsku sol, proizvodnju organske soli, zaštitu tradicije. Organizirali smo i sastanak s nekim hrvatskim europarlamentarcima na tu temu", pojašnjava Ćapin. Potražnja za soli je, kaže Ćapin, obećavajuća, a pogotovo u industrijskom segmentu. "U Europi raste potražnja, tako da postoji značajan prostor za plasman soli iz hrvatskih solana na tržište sjeverne i zapadne Europe. Što tiče ponude turistima, imamo edukacijske radionice, projekt Jutra u poljima soli te stalni postav izložbe u Muzeju solarstva u Pagu. Imamo i maloprodajni objekt Butigu soli. Turistički pokazatelji nam rastu po godišnjoj stopi od 20 posto. Imamo također niz aktivnosti, edukacije, zaštite prirode i slično, osobito tijekom manifestacije Misec paške soli u rujnu", pojašnjava Ćapin.

image

Vala radionica

Solana Pag/Press
image

Skladište sitne soli

Solana Pag/Press

Posljednje dvije godine, kako nam napominje direktor Solane Pag, radili su dosta na revitalizaciji zapuštenih dijelova polja soli. "Obnovili smo kanale u dužini sedam kilometara, koji služe da se ugušćena morska voda dovede u neka zapuštene dijelove, ukupno smo investirali preko milijun eura, da bismo smanjili troškove i bili što konkurentniji prema uvoznoj soli. Izrađen je projekt u kojem umjesto vakuum-isparivačke stanice koristimo energiju sunca. Štedimo 25 milijuna kilovata primarne energije. Smanjena je emisija CO2. Nabavljen je stroj koji skuplja sol te tako zamjenjuje određeni broj radnika. Sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. Stroj na sat skupi 80 tona soli", ističe Ćapin.

image

Solana u Pagu 1934.

Igor Goleš/Zaboravljena Dalmacija
image


Josip Capin, direktor Solane Pag.

Jure Miskovic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. lipanj 2026 18:11