Iako kratkoročni porezni poticaji poput olakšica i izuzeća za strateške sektore mogu dati brze rezultate, u vrijeme kada Europa djeluje u fragmentiranom i nesigurnom okruženju potrebne su nam kontinuirane politike koje vode do političke stabilnosti. Porezne politike trebale bi djelovati kroz više poslovnih ciklusa i biti neovisne o promjeni vlasti, a diferencirani porezni sustavi dokazano su učinkoviti u različitim industrijama. Važna je to poruka Mikhaila Freera, profesora na Odsjeku za ekonomiju Sveučilišta u Essexu, koji je održao predavanje na tradicionalnoj Poreznoj konferenciji koju organizira Ekonomski fakultet u Zagrebu u suradnji s tvrtkom Deloitte i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija.
Konferencija je i ovoga puta bila platforma za otvorene i stručne rasprave o poreznoj politici, s ciljem oblikovanja poreznog sustava koji je stabilan, predvidiv i konkurentan, a dovoljno fleksibilan da odgovori na stalne promjene. Naglasak u njezinom devetom izdanju stavljen je na fiskalnu održivost i strateška ulaganja u novom geopolitičkom kontekstu.
- U nesigurnom okruženju dobro osmišljen porezni sustav može privući ulaganja i potaknuti inovacije. Kupci se okreću jeftinijim proizvodima koji su manje oporezovani, a što je proizvod potrošačima atraktivniji, to se snažnije potiču nove inovacije. Time dolazi do evolucije tržišta jer nove inovacije privlače nove tvrtke i mijenja se struktura tržišta - objasnio je Freer i dodao kako zbog toga optimalna dugoročna porezna politika donosi više koristi od projektno usmjerenih politika.
Izdvojio je tri primjera kako diferencirani porezni sustavi pomažu usmjeriti tržište. Prvo, kategorije oporezivanja energenata u Europskoj uniji s obzirom na emisije ugljikovog dioksida, gdje je oporezivanje najveće za goriva s najvećim emisijama, a najmanje za zelenu energiju. Pritom je, naglašava, važno imati srednje kategorije - politika koja oporezuje sve osim zelene tehnologije nije održiva jer tržištu treba vrijeme za prilagodbu. Drugi primjer je porez na šećer koji je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo za bezalkoholna pića kako bi smanjilo njihovu konzumaciju. Rezultat - potrošnja pića s manje ili bez šećera povećala se, iako je volumen konzumiranih bezalkoholnih pića ostao na sličnoj razini. Izdvojio je i treći primjer iz duhanske industrije koji dolazi s Novog Zelanda, koji nije jednako oporezivao cigarete i alternativne duhanske proizvode, što je dovelo do manjeg broja pušača u zemlji.
- Dobro osmišljena porezna politika ne usporava transformaciju tržišta, već ubrzava tranziciju prema održivim i inovativnim gospodarstvima. Time se može oblikovati tržište prema modelu koji je održiviji, učinkovitiji i zeleniji - rekao je profesor sa Sveučilišta u Essexu.
Naglasio je kako je najveći rizik kod loših politika neodrživost, dok je kod dobrih politika najteže održati kontinuitet.
- Poznati su primjeri politika koje dobro funkcioniraju, ali ih njihovi donositelji napuštaju iz straha da sami neće imati političku korist od njihova uspjeha. Pri oblikovanju porezne politike važno je izbjegavati situacije u kojima se ona mijenja svake dvije ili tri godine. Nužno je osigurati da politika ostane stabilna i u sljedećem mandatu, neovisno o tome tko je tada na vlasti - zaključio je Freer.
U sklopu konferencije održan je panel na kojem se raspravljalo o ulozi porezne, carinske i regulatorne politike u jačanju konkurentnosti gospodarstva. Sudionici su zaključili da su dugoročno stabilne i predvidive porezne politike ključne za ulaganja, inovacije i zelenu tranziciju. Digitalizacija, fiskalizacija i jača kontrola smanjuju sivu ekonomiju, ali istodobno zahtijevaju snažne institucije i kibernetičku otpornost.
Ivana Čehulić, članica Uprave Nexe, ocjenjuje da je hrvatski porezni sustav pokazao prilagodljivost i dobro implementirao EU direktive te da postoji dobra suradnja između države i poslovnog sektora. Istaknula je da Nexe snažno ulaže u smanjenje vlastitog ugljičnog otiska, fotonaponske elektrane i tehnologije koje omogućuju supstituciju i korištenje energije iz otpada.
- Za takvu vrstu nužnih, ali skupih investicija trenutačno ne postoje dodatne porezne stimulacije kroz porezna rasterećenja. Smatram da bi se ulaganja u prerađivačkoj industriji znatno potaknula upravo kroz ciljane porezne olakšice. Naš je cilj da do 2035. godine proizvodnja bude što učinkovitija i što bliža CO2 neutralnosti, no za to su potrebna značajna ulaganja - istaknula je Čehulić.
Mario Demirović, ravnatelj Carinske uprave, istaknuo je kako ta institucija može znatno utjecati na konkurentnost gospodarstva, što se posebno dobro vidjelo tijekom kriza - od kovid-krize, energetske, pa na kraju i geopolitičke krize.
- Samom pojavom krize uzrokovane pandemijom COVID-19 došlo je do znatnog angažmana cijelog javnog sektora kako bi se osigurala stabilnost opskrbnih lanaca. Carinska uprava donijela je odluku o omogućavanju nesmetanog prolaza roba, čime je ojačan učinak predvidivosti. Nije bilo zastoja na prometnim pravcima ni u jednom obliku prometa. Uz psihološki, ostvaren je i snažan ekonomski učinak jer se PDV počeo plaćati u obračunskom razdoblju, a ne u trenutku carinjenja - rekao je Demirović i dodao da su njihove aktivnosti išle i u smjeru pojednostavnjenja administracije.
Mirko Habijanec, predsjednik Uprave tvrtke Radnik, pohvalio je fiskalizaciju 2.0 i digitalizaciju, koje će povećati transparentnost poslovanja te doprinijeti smanjenju sive ekonomije i jačanju lojalne konkurencije.
- Imali smo slučajeve fiktivnih poduzeća, zbog čega je cijeli sustav bio opterećen njihovim otkrivanjem, a sada će taj proces biti znatno lakši. Naša je primjedba ipak to da Porezna uprava nema dovoljno ljudi kako bi sustav bio u potpunosti uređen i funkcionalan, a potrebno je uvesti više reda u sustav - poručio je Habijanec.
Ratko Drča, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea, upozorio je da je fiskalizacija 2.0 ogroman iskorak u pogledu kompleksnosti sustava jer on sada uključuje i nove subjekte poput informacijskih posrednika, što znači da se “povećava površina potencijalnog hakerskog napada”. Uz to, puno je drugih sustava uključeno u lanac, a svaka veza između njih potencijalna je ranjivost. Napadi su danas sve brži i sofisticiraniji, 90 posto napadača koristi umjetnu inteligenciju, ali s druge strane ona može pomoći i u ranom prepoznavanju prijetnji.
- Svi akteri trebaju prepoznati vlastite ranjivosti. Iako je izazovno ukloniti ih sve, važno je učiniti maksimalan napor kako bi se riješila većina. Svijet nije savršen pa, uz kibernetičku sigurnost, moramo uzeti u obzir i operativnu otpornost. Ona podrazumijeva da, čak i kada dođe do neželjenih događaja, sustavi mogu osigurati barem minimalnu razinu funkcionalnosti - objasnio je Drča, koji smatra da svi sudionici u sustavu fiskalizacije 2.0 moraju jasno definirati te minimalne razine.
Renata Vujasinović, nacionalna direktorica u Visa Croatia, rekla je kako sve više korisnika kartica i trgovaca prepoznaje prednosti kartičnog plaćanja i digitalizacije. Ipak, dio poslovnih subjekata ne vidi interes u digitalizaciji, što povezuje sa sivom ekonomijom, po kojoj je Hrvatska iznad europskog prosjeka (30 u odnosu na 18 posto).
- To znači da svaki treći euro nije oporezovan, što nije pravedno prema preostale dvije trećine koje uredno podmiruju porezne obveze. Važno je osvijestiti da svi moramo sudjelovati u financiranju društva u kojem živimo jer tada možemo omogućiti porezna rasterećenja koja pomažu gospodarstvu da prosperira - naglasila je Vujasinović, koja je u svom izlaganju izdvojila kako društva u kojima je udio gotovine manji ujedno imaju i nižu razinu sive ekonomije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....