Ulagače je preplavio strah od ekonomskog usporavanja i povišene inflacije, stagflacijskog šoka kakav se posljednji put pojavio prije više od pola stoljeća. Premda je globalno gospodarstvo danas manje ovisno o cijeni barela nego što je bilo tada, scenarij iz 1970-ih godina sve je teže isključiti. Budući da je stagflacija tada dovela do "bikovskog" tržišta tijekom osamdesetih, nameće se pitanje može li najnoviji rat na Bliskom istoku ponovo prigušiti entuzijazam ulagača.
Tjedan je započeo minusima na svim svjetskim burzama, dok su porasli prinosi na obveznice. Opći trend slijedili su i ulagači na Zagrebačkoj burzi, također su se primirili tijekom dana, Crobex je završio s padom od oko 2,5 posto.
‘Upravo svjedočimo najvećem poremećaju u povijesti, nadmašena je Sueska kriza iz pedesetih‘
Pad europskih dionica predvodile su banke zbog očekivanog usporavanja ekonomije, kao i tvrtke za nekretnine i rudarstvo te turističke i zrakoplovne tvrtke. Dionice energetskih tvrtki nastavile su nadmašivati očekivanja zbog porasta cijene nafte.
Prema mišljenju Chrisa Beauchampa, glavnog tržišnog analitičara u britanskoj tvrtki za financijske usluge IG, burze su se konačno probudile zbog implikacija rata s Iranom jer nafta prvi put u četiri godine doseže troznamenkastu vrijednost. "Nakon što su prošli tjedan ostale izrazito samozadovoljne, čini se da je navala na izlaske ozbiljno započela", napisao je.
Pogođene su čak i brzorastuće obrambene dionice, što pokazuje da investitori više nisu zabrinuti samo zbog potencijalnog rasta nego se usredotočuju na zaštitu svoje dobiti i bijeg od volatilnosti. Tjedan je s padom započeo i Wall Street, ali ne može se govoriti o pretjerano ozbiljnoj rasprodaji. Ulagači se uglavnom rješavaju rizičnije imovine.
No možda i više od pada cijena dionica prisutan je rast prinosa na državne obveznice jer se ulagači klade na povećanje kamatnih stopa. "Državne obveznice i dalje su mnogo osjetljivije na cijene energije od drugih tržišta, ali to počinje izgledati pomalo nerazmjerno", rekao je Jason Borbora-Sheen, portfeljni menadžer u Ninety Oneu, za Financial Times.
Financijska tržišta očekuju da će Europska središnja banka do kraja godine dva puta povećati ključne kamatne stope da bi se borila protiv inflacijskog udara skuplje nafte. Ulagači na tržištima sada se klade u 70-postotnu vjerojatnost dva povećanja od 25 baznih bodova, dok je sve donedavno prevladavala opcija da će kamatne stope ostati na sadašnjim razinama.
Pala je ‘stotka‘: Naftom iz Arapskog zaljeva već se trguje po cijeni od 100 dolara za barel!
Rast tržišnih očekivanja u pogledu inflacije i kamatnih stopa analitičari ocjenjuju pretjeranim, prije svega zbog očekivanog udarca na potrošnju. Ako središnje banke prerano pokrenu povećanje kamatnih stopa, riskiraju i mnogo dublju recesiju. Pored toga, usporedba s događajima iz 1970-ih godina ukazuje na značajne razlike. Jim Reid, tržišni strateg Deutsche Banka, navodi da je ključna razlika upravo inflacijski režim.
Krajem 1970-ih inflacijska očekivanja su bila slabo usidrena, a drugi naftni šok pomogao je pokrenuti spiralu plaća i cijena koja je zahtijevala agresivno monetarno zatezanje. Danas, nasuprot tome, očekivanja ostaju relativno stabilna, a globalno gospodarstvo je manje osjetljivo na energetske šokove nego prije pola stoljeća. Ktome, slabiji sindikati znače manju vjerojatnost spirale plaća i cijena u stilu 1970-ih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....