Primjenom novih proizvoda i drugih rješenja za smanjivanje štete od pušenja, smanjila bi se i godišnja šteta za svjetsko gospodarstvo od bolesti povezanih s pušenjem tradicionalnih cigareta koja iznosi 1,8 posto godišnjeg svjetskog BDP-a ili oko 1800 milijardi dolara, istaknuto je na petom po redu znanstvenom skupu ‘Smanjenje šteta od pušenja – novi proizvodi, istraživanje i politika‘ u organizaciji Međunarodne udruge za kontrolu pušenja i smanjenje štete (SCOHRE).
- Kada bi političari imali informacije o ekonomskim štetama od bolesti povezanima s pušenjem tradicionalnih cigareta, sigurno bi povećali proračunska izdvajanja za smanjivanje šteta od pušenja – ocijenio je jedan od glavnih predavača na summitu SCOHRE-a dr.Andrzej Fal, predsjednik poljskog Društva za zaštitu javnog zdravlja i direktor varšavskog Instituta za medicinske znanosti.
Fal je skrenuo pozornost na podatke Američkog društva za borbu protiv raka da je u 20.stoljeću oko 100 milijuna ljudi umrlo od bolesti povezanima s pušenjem te da bi u tekućem stoljeću broj umrlih od bolesti povezanih s pušenjem mogao dosegnuti milijardu ljudi ako se nastavi sadašnji trendovi. Pušenje je, dodao je, drugi najčešći planetarni uzrok smrti odmah iz bolesti srca i krvnih žila.
Posljedice na ekonomiju
U skupini smrtnosti od neprenosivih bolesti, prema podacima Fala, godišnje je 40 milijuna preminulih diljem svijeta, od čega je 17,7 milijuna umrlih od kardiovaskularnih, a 8,8 milijuna umrlih od raka. Među najčešćim uzrocima smrti od neprenosivih bolesti su i dijabetes i bolesti dišnih puteva.
- Svi navedeni pokazatelji smrtnosti i uzroka smrtnosti imaju i svoje posljedice na ekonomiju izražene u novcu. Isto tako, napori na kontroli štete svake od najčešćih bolesti koje dovode do smrtnosti, mogu smanjiti ekonomske štete od tih bolesti – napomenuo je Fal iznijevši izračune prema kojima su godišnje štete za industriju od raka blizu 900 milijardi dolara diljem svijeta. Zatim, po visini troška, prema istome izvoru, dolaze bolesti srca (753 milijarde), cerebrovaskularne bolesti (298 milijardi), prometne nesreće (204 milijarde), HIV i AIDS (193 milijarde), bolesti dišnih puteva (125 milijardi), bolesti jetre (92 milijarde) i malarija koja gospodarstva diljem svijeta košta 24 milijarde dolara. Fal je dodao i podatak da je godišnji gubitak tržišta rada diljem svijeta zbog smrti povezanih s bolestima uzrokovanih pušenjem oko 18 milijuna radnika godišnje, dok je daljnih osam milijuna radnika na dugotrajnim bolovanjima.
Citiravši istraživanja prema kojima se ukupna godišnja šteta za svjetsko gospodarstvo od bolesti povezanima sa pušenjem kreće oko 1,8 posto godišnjeg svjetskog BDP-a ili oko 1800 milijardi dolara, Fal je naveo da su 467 milijardi dolara izravna, a ostatak do spomenutog iznosa neizravna, kroz smrtnost (blizu milijarde dolara) i dugotrajna bolovanja, šteta za svjetsku ekonomiju od bolesti povezanima s pušenjem. U slučaju ekonomije SAD-a, dodao je Fal, godišnja šteta od bolesti povezanih s pušenjem je 600 milijardi dolara, od čega je 240 milijardi trošak zdravstvenog sustava, 185 milijardi odnosi se na smrtnost i dugotrajna bolovanja radnika, a 180 milijardi vodi se kao trošak pada produktivnosti zbog istoga razloga.
- Na globalnoj i svakoj drugoj razini riječ je o ekstremnim i troškovima za ekonomiju od bolesti izazvanih pušenjem koji izazivaju pravu sablazan – komentirao je Fal.
Fal je iznio podatak da je godišnji trošak javnog zdravstva Poljske u liječenju pacijenata s bolestima povezanima s pušenjem iznosio je u 2018. oko 1,4 milijarde eura. S druge strane, prema navodima Fala koji je za izračune koristio poljske zlote, prihod državnog proračuna Poljske od trošarina i PDV-a na duhanske proizvode iste je godine dosegao blizu pet milijardi eura.
- Da sam političar suočen s razlikom od 3,6 milijardi eura u korist prihoda od trošarina i PDV-a na duhanske proizvode u odnosu na troškove liječenja od pušenja, prebacio bih rješavanje problema smanjenja pušenja na buduće vlade a usredotočio bih se na prikupljanje novca za, primjerice, saniranje krize od koronavirusa – komentirao je Fal izrazivši uvjerenje kako se političari gledajući u najbliži proračun u odnosu na dugoročne dobrobiti za javno zdravstvo mogu naći u sukobu interesa.
Dugoročni interes
Komentirajući na summitu Falov zaključak o mogućem sukobu interesa političara u pogledu proračunskih prihoda od duhanskih proizvoda, izvanredni profesor ekonomije na Sveučilištu u Veroni Emanuele Bracco ocijenio je da bi se moglo govoriti, kazao je, ne samo o sukobu interesa u odnosu na prihode i troškove povezane s duhanskim proizvodima, nego I o sukobu kratkoročnog i dugoročnog interesa za javne financije.
- Na kratki rok, odluka pušača da prestanu s ‘tradicionalnim‘ pušenjem ili prijeđu na drugačije proizvode, značila bi smanjeni prihod za državni proračun. No, na dugi rok postoje benefiti od napuštanja pušenja ‘tradicionalnih‘ cigareta za zdravlje ljudi i javno zdravlje – kazao je Bracco.
Makroekonomist Arkadij Šarkov izrazio je na summitu uvjerenje kako bi niža cijena novih duhanskih proizvoda, bez sagorijevanja i s manjim udjelom nikotina, mogla utjecati na odluke pušača ‘tradicionalnih‘ cigareta da ih zamijene novim proizvodima. To bi, dodao je, utjecalo i na smanjenje štete od pušenja. Andrzej Fal podsjetio je na stajalište ETHRA-e, konzorcija 25 lokalnih udruga potrošača duhanskih proizvoda s manjim udjelom nikotina u 17 europskih zemalja, da bi pušači koji s tradicionalnih cigareta prelaze na nove duhanske proizvode trebali biti poticani na to, a ne kažnjeni u pripadajućim direktivama Europske unije.
- Mislim da bi se u oporezivanju trebali držati načela ‘nema štete, nema poreza‘, no to je radikalno stajalište koje države ne mogu usvojiti jer trebaju porezne prihode – komentirao je Arkadij Šarkov.
U prilog prijedlozima da se prelazak pušača na nove duhanske proizvode stimulira kroz poreznu politiku na summitu SCOHRE-a prezentirano je, među ostalim, i istraživanje iz Japana koje je pokazalo kako broj pušača u tamošnjim regijama ima izražen pad kako se grijani duhan pojavljuje na regionalnim tržištima.