Da odnosi između zagrebačke gradske uprave i ‘Ingrine‘ tvrtke ‘Lanište‘ koja je izgradila ‘Arenu Zagreb‘ i iznajmljuje je gradu nisu, najblaže rečeno, idealni, dokazuje i ovih dana objavljena odluka Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je poništena ovrha Grada nad ‘Laništem‘. Prema spomenutoj sudskoj presudi, naime, zagrebačka gradska uprava nezakonito je ovršila ‘Lanište‘ na iznos od 61,4 tisuće eura za dug nastao neplaćanjem komunalne naknade za ‘Arenu‘ iz 2012..
Iz pripadajuće presude Trgovačkog suda proizlazi da je ‘Lanište‘ platilo Gradu dug za komunalnu naknadu u siječnju 2013.. No, zagrebačka gradska uprava zaračunala je ‘Laništu‘ i kamatu koja je tekla od trenutka nastanka duga do njegova podmirenja. Prema sudskoj presudi, Uprava ‘Laništa‘ tvrdi da za postojanje duga nije znala sve do prisilne ovrhe, a predstavnici zagrebačke gradske uprave dokazivali su u postupku da su ‘Lanište‘ upozorili na postojanje duga.
- Budući da je riječ o nepravomoćnoj sudskoj presudi, ne možemo komentirati njezin sadržaj i predmet spora - poručio nam je jučer član Uprave Laništa Dinko Pejković, ujedno i član Uprave Ingre d.d. Iz zagrebačke gradske uprave nismo dobili odgovore na naša pitanja kako komentiraju presudu Trgovačkog suda te hoće li se žaliti na nju ili će Laništu vratiti ovršeni iznos.
U svakom slučaju, Grad je 2022. ‘ovršio‘ ‘Lanište‘ na iznos od 61,4 tisuće eura temeljem duga za kamatu na podmireni dug, na što se ‘Lanište‘ prvo žalilo Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je tvrtku, međutim, uputio na parnicu na Trgovačkom sudu. Osnova žalbe ‘Laništa‘ na sprovedenu ovrhu Grada je apsolutna zastara koja nastupa šest godina nakon nastanka duga. Trgovački sud utvrdio je da zagrebačka gradska uprava nije imala pravo ovršiti ‘Lanište‘ jer je apsolutna zastara u ovom slučaju nastupila u siječnju 2020..
U sudskom postupku predstavnici Grada osporavali su postojanje apsolutne zastare dokazivajući kako za dug ‘Laništa‘ nisu mjerodavni porezni propisi, već Zakon o obveznim odnosima (ZOO). Primjenom, ZOO-a, tvrdili su predstavnici Grada, ne važe rokovi zastare na koje se pozvalo ‘Lanište‘. No, sud nije uvažio argumente zagrebačke gradske uprave i poništio je ovrhu nad ‘Laništem‘.
Zagrebačka gradska uprava zajedno s državom u omjeru ‘pola-pola‘, posjetimo, plaća ‘Laništu‘ zakup ‘Arene Zagreb‘ do kraja 2036.. Prema poslovnom izvješću ‘Laništa‘ za 2022., Grad i država platili su u 2020. godišnji zakup ‘Arene‘ 46,6 milijuna kuna, a za 2021. ista obveza iznosila je 58,1 milijun kuna bez naknade za održavanje dvorane. Spomenuta je naknada u mandatu pokojnog gradonačelnika Milana Bandića bila ‘kamen spoticanja‘ u odnosima Grada i ‘Laništa‘ koje je u jednom navratu, zbog neplaćanja naknade, i zatvorilo ‘Arenu‘.
‘Indeksacija‘ zakupa Arene
Istekom zakupa ‘Lanište‘ će predati ‘Arenu‘ gradskoj upravi za simboličan iznos od jednog eura, no kako je nedavno otkrio ‘Jutarnji list‘, mogao bi se pojaviti problem ‘indeksacije‘ cijene zakupa ‘Arene Zagreb‘. Riječ je o usklađivanju godišnjeg iznosa zakupa ‘Arene‘ s inflacijom, odnosno s indeksom Europske monetarne unije (HICP), na koji u spomenutome poslovnom izvješću skreće pozornost i Uprava ‘Laništa‘ koju, kao i upravu ‘Ingre d.d.‘ čine Danko Deban i Dinko Pejković.
Dok je inflacija u Europskoj uniji bila jednoznamenkasta ‘indeksacija‘ zakupa ‘Arene‘ nije bila od naglašenog značaja, no otkada je, početkom prošle godine, inflacija počela dostizati dvoznamenkaste stope, ‘indeksacija‘ za zakup ‘Arene‘ dovela je do spora između zagrebačke gradske uprave i ‘Zagrebačkog holdinga‘ koji u ime Grada podmiruje obveze prema ‘Laništu‘. Dok u gradskoj upravi smatraju da ‘indeksacija‘ ide na štetu gradskog proračuna, ‘Zagrebački holding‘ mora izvršavati obveze prema ugovoru s ‘Laništem‘.