Grupacija Flix SE dugo će pamtiti 2022. godinu. Globalni pružatelj usluge prijevoza putnika, najpoznatiji po brendu FlixBus, ostvario je lani više od 1,5 milijardi eura prihoda, što je porast od 185 posto u odnosu na 2021. Za uspjeh je ponajviše zaslužno popuštanje pandemije COVID-19 jer je u 2022. više od 60 milijuna putnika diljem 40 zemalja svijeta koristilo usluge FlixBusa, FlixTraina, Greyhounda u Sjevernoj Americi te Kamil Koç-a u Turskoj, što je 113 posto više nego u 2021. kada je globalna grupacija upisala 28 milijuna putnika.
Spomenuti podaci predstavljeni su u Münchenu povodom 10. godišnjice od osnivanja FlixBusa gdje je suosnivač i CEO André Schwämmlein također najavio kako ove godine očekuju porast prihoda od najmanje 20 posto.
- Pandemija je zadala snažan udarac svim prijevozničkim tvrtkama, no uspjeli smo prebroditi krizu. Bili smo oprezni, s time da smo ostali ambiciozni i sretni smo da je 2022. pokazala da ljudi i dalje žele putovati javnim prijevozom – kazao je Schwämmlein te dodao kako u budućnosti ne predviđaju rast cijena, osim ako ne dođe do novih oscilacija na energetskom tržištu.
Na konferenciji je bio i Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South regije koji je zadužen i za Hrvatsku. On se također pohvalio dobrom godinom te nam istaknuo kako je u periodu od travnja do rujna na nacionalnim i međunarodnim linijama prevezeno 1,2 milijuna putnika. Ovako značajan broj putnika obilježio je i u Hrvatskoj rekordni drugi i treći kvartal te nadmašio 2019. godinu.
Otvaranje tržišta
- Ova nam je brojka pokazatelj kako se potražnja značajno povećala u odnosu na prošlu godinu. Time nam je samo potvrđena potreba naših putnika za mobilnošću bilo iz poslovnih ili turističkih potreba. Upravo iz ovog razloga, važno je otvaranju hrvatskog tržišta pristupiti ozbiljno i bez daljnjih odgađanja te osigurati nesmetanu prometnu povezanost unutar Hrvatske, a onda i drugih europskih zemalja – istaknuo je Grbeša.
Liberalizacija je trenutno jedna od ključnih tema među hrvatskim autobusnim prijevoznicima. Naime, nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u procesu izmjena Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, a Grbeša ističe kako se u radnoj skupini sudaraju dvije struje – jedni koji su protiv otvaranja tržišta i drugi koji žele da se uskladi s europskim uredbama te dobrom praksom zemalja članica EU.
- Ako se tržište liberalizira cijene usluga će biti povoljnije, bit će više ponude i putnik neće više ovisiti o prijevozniku, već će imati mogućnost biranja. Prisustvo zdrave konkurencije će također pozitivno utjecati na kvalitetu te sigurnost autobusnog prijevoza – govori nam Grbeša.
Primjer Italije
O liberalizaciji se žustro govorilo i na panel raspravi u sklopu konferencije. Kristian Schmidt, čelna osoba za mobilnost i transport u Europskoj komisiji, priznao je kako taj proces još nikako nije gotov jer i dalje postoji otpor među državama članicama EU, iako uredba postoji još od 2017. godine. Pritom je naglasio kako je na drugim tržištima gdje je liberalizacija provedena, poput francuskog ili španjolskog, došlo do pada cijene usluge i povećane ponude te potražnje.
S njim se složio i Andrea Giuricin, talijanski stručnjak za transport te profesor na raznim europskim sveučilištima. On je uzeo Italiju kao odličan primjer liberaliziranog tržišta gdje su se otvorile silne nove mogućnosti. Kako je kazao, povećana je potražnja iako je prijevoznička mreža ostala jednaka, a došlo je i do pada cijene usluge i to do 40 posto.
Raspravu je u konačnici zaključio FlixBusov CEO Schwämmlein koji je istaknuo kako su svi argumenti protiv liberalizacije zapravo izmišljeni te nepostojeći.
- Pojedine države se bore protiv otvaranja tržišta, nudeći razne razloge zašto ne možemo ući u domaću autobusnu mrežu, iako ne postoji nijedan negativan faktor za društvo. No, imam osjećaj da će se situacija popraviti na bolje i da idemo prema uspostavi liberalnog tržišta – zaključio je Schwämmlein.