važna tema

Suština financijske pismenosti nije samo u znanju nego i u ponašanju

Informacije o financijama sve se češće traže na TikToku i od influencera

Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hanfe, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija, Zvonimir Galić, redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i predsjednik UMFO-a

 Niko Goga/
Informacije o financijama sve se češće traže na TikToku i od influencera

Kada govorimo o financijskoj pismenosti, često je povezujemo s poznavanjem pojmova kao što su inflacija, kamatne stope ili porezi. Međutim, istraživanja pokazuju da naše ponašanje nije uvijek u skladu sa znanjem koje imamo.

"Često razmišljamo o tome da ćemo ulagati u budućnost, ali kada treba početi štedjeti, to odgađamo", rekla je Dajana Barbić, redovita profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja je moderirala panel "Financijska pismenost: Znanje, odgovornost i odluke za financijsku budućnost".

Šef HNB-a objavio pozitivnu vijest za Hrvatsku, čak i u slučaju najcrnjeg globalnog scenarija

Koliku ulogu u svakodnevnim financijskim odlukama imaju znanje, navike, psihologija i osobna odgovornost? Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija, ističe da mlađe generacije danas imaju mnogo više izvora informacija nego prije. No pritom je važno procijeniti njihovu kvalitetu i pouzdanost.

"Umjetna inteligencija danas je vrlo dostupna. Sve što nam ona kaže može zvučati uvjerljivo, kao da je riječ o nečemu što je stručno i provjereno. Ono što želimo razvijati, osobito kod mlađih generacija, jest kritičko promišljanje o financijskim temama", istaknula je.

Za Martinu Verić, članicu Upravnog vijeća Hanfe, važno je razumijevanje konkretnih financijskih proizvoda, rizika, prigodnosti i karakteristika financijskih instrumenata. Ipak, smatra, suština financijske pismenosti nije samo u znanju nego i u ponašanju te svijesti o potrebi preuzimanja odgovornosti za vlastitu financijsku budućnost.

"Već s 20 godina, iako se to čini kontraintuitivnim, trebali bi početi razmišljati o mirovini, kada će im trebati određena količina novca. Ako žele nešto imati, otići na putovanje ili si priuštiti određena iskustva, moraju kontinuirano odvajati dio sredstava kako bi to ostvarili. Mislim da je suština financijske pismenosti da svatko za sebe definira što mu je u životu važno. Nekome je važno kupiti nekretninu, nekome putovati, a nekome steći određena iskustva. Svatko treba odrediti svoje ciljeve, procijeniti koliko sredstava ima na raspolaganju i što treba učiniti kako bi ih ostvario", istaknula je.

Koliko je teško štedjeti danas za potrebe koje ćemo imati za deset i više godina? Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i predsjednik UMFO-a, smatra da štednja ne mora podrazumijevati velika odricanja. "Mislim da je dovoljno da netko odvoji 30 ili 50 eura mjesečno. To nije iznos zbog kojeg se treba odreći svega, a može biti početak stvaranja navike štednje. O tome pokušavam razgovarati s mladima. Štednja ne mora značiti da se odričemo svega što želimo danas. Važno je početi s iznosom koji možemo izdvojiti", rekao je.

Važnu ulogu pritom ima i obrazovni sustav. Životne i financijske teme, smatra Buk, trebalo bi sustavno uključiti u obrazovanje kako bi mladi stekli znanja koja će im trebati u svakodnevnom životu. Ljudi danas žive dulje, a nakon završetka radnog vijeka pred njima mogu biti desetljeća života. Zato je važno na vrijeme razmišljati o tome kako će financirati život u starosti.

Studenti razumiju kamatni račun i vremensku vrijednost novca, ali manje od trećine razmišlja o umirovljeničkim danima

Zvonimir Galić, redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ključnima smatra ljudsku psihologiju i način na koji donosimo odluke. Istaknuo je da problem nije nužno u nedostatku znanja, nego u teškoćama da to znanje pretvorimo u promjenu ponašanja.

"Nije problem u znanju, mi želimo promijeniti ljudsko ponašanje. Ljudi se jako teško odljepljuju od realnosti i ne mogu vidjeti okolnosti koje su drugačije", rekao je, upozoravajući da je pri promicanju financijske pismenosti potrebno uzeti u obzir i ljudsku psihologiju.

Informacije o financijama sve se češće traže na društvenim mrežama, primjerice na TikToku, od influencera i putem drugih internetskih izvora. K tome, sve je učestalije korištenje umjetne inteligencije pri donošenju financijskih odluka. Mogu li AI agenti u tome doista pomoći i treba li je koristiti kao savjetnika? Kao savjetnika ne, ali kao izvor informacija, svakako, smatra Zorić.

Sadržaj omogućavaju UMFO i Zagrebačka burza

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. listopad 2026 12:12