Koronakriza bacila je automobilsku industriju na koljena, no popuštanje restriktivnih mjera i kod proizvođača automobila budi nadu u oporavak. U tome, međutim, i oni očekuju potporu svojih matičnih država, bez koje, kako kažu, teško da će se moći vratiti na pretkrizne razine, a mnogi strahuju i da će, potraju li posljedice krize izazvane pandemijom koronavirusa, možda čak morati staviti i ključ u bravu.
Sezonu pokušaja spašavanja automobilske industrije pokrenuli su njemački proizvođači automobila i savezna kancelarka Angela Merkel. Ona je jučer, prema pisanju svjetskih medija, održala videokonferenciju s predstavnicima vodećih automobilskih giganata u toj zemlji, među kojima su Volkswagen, BMW i Daimler, koji su od nje tražili da država subvencionira kupnju vozila i tako omogući oporavak automobilske industrije.
Industrijalci su dobili podršku i od čelnih ljudi saveznih pokrajina Bavarske, Baden - Württemberga i Donje Saske, u kojima je smještena i glavnina njihove proizvodnje. Preciznije, kako su izvijestili mediji, prijedlog je da vlasti s 4000 eura subvencioniraju kupnju ekološki prihvatljivih vozila, odnosno s 3000 eura kupnju tradicionalnih automobila, kao i da s 1000 eura subvencioniraju ‘rješavanje’ starih vozila. Zauzvrat, kompanije koje prime pomoć države, ne bi trebale isplaćivati dividende.
Odluka uskoro
U osnovi, riječ je o sličnom programu koji su države s razvijenom automobilskom industrijom provodile u posljednjoj recesiji, kada su također poticale građane na kupnju novih, ekološki prihvatljivih vozila. Što će odlučiti u Berlinu, vidjet će se narednih dana i tjedana, a prema dosad dostupnim informacijama njemačkih vlasti, odluka o pomoći automobilskom sektoru u Njemačkoj može se očekivati krajem svibnja ili početkom lipnja.
- Automobilska industrija je važna za njemačko gospodarstvo, s obzirom na to da čini oko petine ukupne industrijske proizvodnje i, zajedno s povezanim djelatnostima, zapošljava više od milijun ljudi - kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar. Da automobilska industrija ne samo u Njemačkoj, nego i drugdje u Europi, neće moći bez podrške države, jasno je i iz podataka, koji pokazuju da je prodaja automobila u koronakrizi pala na najniže razine još od završetka Drugog svjetskog rata.
Naime, lockdown je, prema postupnim podacima, prodaju automobila u travnju u Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji, europskim zemljama koje je pandemija koronavirusa najteže pogodila, srezao čak 97 posto, a pad u Francuskoj je nešto manji, “samo” 89 posto na godišnjoj razini. Ogroman pad prodaje automobila zabilježen je i u Njemačkoj. U takvim uvjetima, upozoravaju industrijalci, oporavak bez podrške države jednostavno neće ići.
Proizvođači automobila pritom upozoravaju i na poremećaje u nabavci dijelova, jer su dobavni lanci prekinuti ili je njihovo funkcioniranje svedeno na minimum. Dodaju i kako se suočavaju s povećanjem cijena, a i nova organizacija rada u uvjetima pandemije koronavirusa ima svoju cijenu. Veliko je pitanje i koliko je njihovih dobavljača uspjelo izdržati prekid proizvodnje od mjesec i pol. S druge strane, jeftinije sirovine i nafta samo dijelom mogu pokriti rast troškova proizvodnje. I samo zatvaranje pogona, pa ponovno otvaranje, upozoravaju industrijalci, košta.
Iako je, dakle, recesija u automobilskoj industriji sasvim izvjesna, Novotny upozorava da se ne mogu u potpunosti povlačiti usporedbe s prethodnom krizom, posebno u slučaju njemačke automobilske industrije. Naime, njemački su proizvođači automobila u proteklih desetak godina velik dio proizvodnje prebacili u druge zemlje, poput Slovačke i Mađarske, pa čak i Rusije, Kine, SAD-a i Meksika.
Razmještanje tvornica
U samoj Njemačkoj ostavili su razvoj proizvoda, proizvodnju strojeva i elektroniku, a samo dijelom sklapanje konačnog proizvoda. Uz to, dodaje, Njemačka se okreće proizvodnji električnih i hibridnih vozila, kao i automobila koji se baziraju na visokim tehnologijama.
- Njemačka automobilska industrija je među prvima usvojila koncept industrije 4.0 i okrenula se konceptu dislokacije proizvodnje na više lokacija u svijetu - napominje Novotny.
Posljedica toga je da automobilska industrija ipak više ne igra takvu ulogu u njemačkom gospodarskom životu kao prije, primjerice, desetak godina, iako nema nikakve dvojbe da je i dalje vrlo značajna kockica u njemačkom gospodarskom mozaiku. Već i podatak da sama automobilska industrija u Njemačkoj zapošljava 800.000 ljudi, dovoljno govori o njenom značaju. Razmještanjem proizvodnje diljem svijeta postala je bliža kupcima u drugim zemljama, ali i ovisnija o kretanjima na tim tržištima. Zbog svega toga, mjere pomoći njemačkih vlasti danas će ipak slabije djelovati nego što su djelovale u posljednjoj recesiji.
U cijeloj priči možda će i presudna biti dinamika oporavka tržišta automobila. U ovoj će godini - to je već sada jasno - prodaja automobila, na što upozoravaju i stručnjaci, doživjeti velik pad, pa je oporavak realno očekivati tek u sljedećoj godini. No, i on će ovisiti o tome u kojoj će se mjeri koronakriza odraziti na kupovnu moć građana.