Hrvatska u financiranju zdravstva izraženo kao udio u BDP-u zaostaje za prosjekom Europske unije. Dok Hrvatska izdvaja 7,77 posto za zdravstvo kao udio BDP-a, prosjek EU je 10,9 posto.
Sve nas je manje, živimo nezdravo i rano umiremo. To je presjek zdravstvenog stanja društva u Hrvatskoj. Zdravstvena politika je jedna od najkritičnijih područja javnih politika kojima svaka Vlada želi i mora taj zdravstveni karton društva poboljšati. Problema je poprilično. Sustav je opterećen dugim listama čekanja, odlaskom i neravnomjernom raspodjelom medicinskog osoblja te negativnim demografskim trendovima. S druge strane, građanima je zdravstvo u fokusu, a velika većina ih tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi. Stoga se postavlja pitanje, kakva je politika potrebna da hrvatski zdravstveni sustav napokon postane održiv, odnosno je li tako nešto uopće moguće.
Stoga smo uoči današnjeg predizbornog sučeljavanja o sektoru zdravstva u organizaciji Jutarnjeg lista uz partnere Koaliciju udruga u zdravstvu, HealthComm Forum i Hrvatsku udrugu poslodavaca poslali ista pitanja o viziji zdravstva pet najvećih stranaka.
Ovo su njihovi odgovori:
1. U odnosu na današnje stanje, kako bi zdravstveni sustav trebao izgledati 2028. godine, kada budućoj Vladi završi mandat? Kako treba biti organiziran zdravstveni sustav koji odgovara na negativne demografske izazove u Hrvatskoj? Koje konkretne mjere biste vi poduzeli kako biste stvorili takav sustav u Hrvatskoj?
Domovinski pokret: Nakon četiri godine mandata nove hrvatske vlasti naš zdravstveni sustav bi trebao biti posložen tako da PZZ može rješavati veliku većinu zdravstvenih potreba naših građana, da hitna medicinska pomoć bude dostupna svakom građaninu u roku prema pravilima medicinske struke, da SKZZ i bolnička zdravstvena zaštita budu standardizirani u pogledu kvalitete i dostupnosti zdravstvene usluge, da se postavi središnji sustav praćenja stanja i nabavljanja suvremene medicinsko-tehničke opreme, da se napravi dugoročan plan školovanja zdravstvenih radnika svih profila, da se naši centri izvrsnosti što više približe najboljima u suvremenoj svjetskoj medicini,da se jasno odijeli privatno i javno zdravstvo i iskoriste sve mogućnosti suradnje tih dvaju sustava uz strogo izbjegavanje sukoba interesa, da se napusti monopol HZZO-a. Tako uređen zdravstveni sustav bi sam po sebi bio značajan doprinos demografskoj obnovi za čiju punu realizaciju su potrebne brojne mjere koje se nalaze izvan zdravstvenog sustava.
HDZ: U narednom razdoblju, što je i u planu u drugoj fazi reforme, zdravstveni sustav prilagodit će svoju organizaciju na području cijele zemlje zdravstvenim potrebama građana, odnosno pacijenata. Demografske promjene u posljednjim desetljećima nameću potrebu usklađivanja kapaciteta zdravstvenih ustanova i usluga koje pružaju pacijentima prema njihovim zdravstvenim potrebama, starosnoj strukturi i teritorijalnoj raspoređenosti. Zakonske promjene omogućit će upravljanje akutnim bolnicama od strane države, što bi trebalo rezultirati stvaranjem nove mreže zdravstvenih usluga, centrima izvrsnosti, učinkovitijim donošenjem odluka, objedinjavanjem javne nabave u cilju optimalnog korištenja financijskih sredstava, lijekova, potrošnih materijala i usluga. Mreža primarne zdravstvene zaštite unapređivala bi se nacionalnim specijalizacijama u kojima bi se poticalo zapošljavanje liječnika obiteljske medicine, financijskim stimulacijama za zapošljavanje u ruralnim i otočkim sredinama, te osnaživanjem domova zdravlja za pružanje zdravstvenih usluga kojima bi se smanjio pritisak na bolnički sustav, prije svega na hitni prijem, za simptome i bolesti koje nemaju hitni karakter. Također će se intenzivirati informatizacija i umrežavanje ustanova zdravstvenog sustava radi učinkovitijeg korištenja baza podataka o pacijentima, obavljenim pregledima i pretragama i dostupnosti liječnicima i ustanovama u kojima se pružaju usluge pacijentima. Time bi se racionalizirao broj zahvata, izbjegavanje dupliciranja postupaka i postigle financijske uštede i smanjilo rasipanje vremena liječnika i pacijenata. Hrvatska ima već sada visok stupanj informatizacije i digitalizacije podataka, ali glavni iskorak će biti u njihovu umrežavanju i dostupnosti najvećem broju liječnika i zdravstvenih djelatnika.
MOST: Potrebno je početi od činjenice da država svih ovih godina doista ne zna niti želi promijeniti stanje zdravlja građana. Dokaz toga je u podacima koji se nalaze u godišnjacima zdravstvenih pokazatelja EU, u kojima Hrvatska prednjači u brojkama o smrtnosti od izbježivih stanja, izlječivih bolesti; pomaci su maleni, nikakvi ili pogoršanja. Posljedica je to redovitih financijskih proračunskih pokrića neuspješnog upravljanja zdravstvom unatrag tridesetak godina, koji su uzeli približno tridesetak milijardi kuna te nebrojeno mnogo života, invaliditeta, boli i bolesti. Slika je to i prilika nedostatka želje za promjenama, poboljšanjem, zdravijim društvom unatoč stidljivim povremenim pokušajima reformskih poteza koji su prekidani najčešće u izbornoj noći.
Trebamo se pripremiti na starenje stanovništva, pojačane potrebe za dijagnostikom, liječenjem, rehabilitacijom, palijativnom skrbi i svim drugim socioekonomskim poteškoćama s kojima ćemo se suočavamo, poput nedostatka osoblja, poskupljenja usluga, povećanja troškova zdravstvene zaštite uslijed razvoja medicinske tehnologije, većih očekivanja građana, manjeg udjela financijske participacije u zdravstvenim troškovima iz uplata doprinosa, a većeg iz džepa građana.
Takva dijagnoza i prognoza traži radikalni angažman u mjerama prevencije, od primarne do kvartarne. Mjerama koje su uspješno provele mnoge zemlje koje smatraju zdravlje nacije motorom društva. Mjerama edukacije i svim drugim koje će povećati interes građana za vlastito zdravlje, smanjiti pojavnost bolesti, omogućiti rano prepoznavanje simptoma i znakova bolesti, pravodobnu dijagnostiku i liječenje, mjerama koje će radikalno preokrenuti višedesetljetnu bolesnu hrvatsku tradiciju vođenja prevencije držeći glave u pijesku, bez interesa za rezultate, bez volje i političke potpore za promjenama u modelima upravljanja prevencijom, ako ih je ikad u pravom smislu i bilo.
Davanje značaja djelatnostima primarne zdravstvene zaštite omogućavanjem prijenosa prava na zakup ordinacija s generacije na generaciju, sigurnost ulaganja i zadovoljstvo zdravstvenih timova pretvorit će djelatnosti obiteljske medicine iz glinenih golubova streljača iz HZZO-a u feniksa javnog zdravstva i jamstvo zdravlja nacije. Naravno, uz čitav niz drugih mjera koje stoje u Zdravstvenom programu Mosta, a kojima će se vratiti u ordinacije opće obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, radiologije dostojanstvo struke i sigurnost zdravlja građana. Biti će to i preduvjet povratka građana na napuštena ognjišta, stvaranje obitelji, obnovu naselja, mjesta i gradova koji danas izgledaju kao kulise filma katastrofe. Bolnice treba temeljito restrukturirati, zatvoriti odjele bez ili s malo pacijenata, otvoriti dnevne bolnice, poliklinike, odjele za produljeno liječenje, odjele rehabilitacije, odjele palijativne skrbi, ustanove za dnevnu brigu o potrebama starijih građana, građana u potrebi zdravstvene i socijalne zaštite svake vrste po uzoru na razvijene demokracije. Zdravstveno osiguranje iz tvornice birokratskih rješenja HZZO-a treba pretvoriti u službu na korist građanima, zajednici i razvoju društva s naglaskom na zdravlje, naravno. Pritom treba koristiti digitalna rješenja, a masu prikupljenih podataka i analiza parametara kvalitete, sigurnosti i ishoda iskoristiti u planiranju troškova, postupaka, upravljanja infrastrukturnim, ljudskim i financijskim potencijalima.ž
MOŽEMO: Naš je cilj omogućiti kvalitetno, održivo i svima dostupno zdravstvo. Naša zdravstvena politika bazira se na sustavu univerzalnog javnog zdravstvenog osiguranja, financiranog kroz poreze, u kojem svi građani imaju pristup osnovnoj i specijaliziranoj zdravstvenoj skrbi bez obzira na financijski status. Smatramo da je kvalitetna primarna zdravstvena zaštita ključna komponenta univerzalno dostupnog zdravstvenog sustava te stoga jačanje primarne zdravstvene zaštite smatramo prioritetnim za razvoj zdravstvenog sustava prilagođenoga građanima. Naš plan razvoja uključuje: (I.) osnaživanje primarne zdravstvene zaštite kroz značajno povećanje ulaganja u taj segment zdravstvene zaštite, (II.) ulaganje u jačanje preventivnih programa usmjerenih na promociju zdravog načina života, rano otkrivanje bolesti i prevenciju kroničnih bolesti, (III.) planiranje specijalizacija u zdravstvenom sustavu sukladno stvarnim potrebama te financijsko stimuliranje odabira deficitarnih specijalizacija kao i rada u područjima u kojima nedostaje medicinskih timova, (IV.) ostvarivanje zdravstvenih usluga unutar javnog zdravstvenog sustava kako bi se smanjila potreba za ostvarivanjem istih unutar privatnog sektora i spriječio odljev sredstava i kadrova iz javnog u privatni sektor, (V.) upravljanje sukobom interesa u odnosima između javnog i privatnog zdravstvenog sustava kao i u odnosima između liječnika, liječničkih udruga i proizvođača lijekova i medicinskih proizvoda, (VI.) depolitizaciju upravljačkih funkcija u zdravstvenim ustanovama te (VII.) digitalizaciju zdravstvenog sustava koja će omogućiti adekvatnu analitiku potrebnu za upravljanje sustavom, nadzor, donošenje odluka i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite.
SDP: Građani će 2028. godine mnogo više usluga moći dobiti kod svog liječnika obiteljske medicine, liste čekanja za preglede i liječenje će biti smanjene do razine prihvatljivosti u odnosu na patologiju, preventivni programi bit će svakodnevica, a bolnica u Novom Zagrebu pri kraju izgradnje. Da bi sve to bilo moguće, osigurat ćemo dugoročnu financijsku održivost zdravstvenog sustava, istovremeno razvijajući njegovu solidarnu i socijalnu dimenziju. Svi će, bez obzira na rod, dob, mjesto stanovanja i ekonomski položaj, imati jednake mogućnosti liječenja. Povećanjem dostupnosti zdravstvene skrbi stat ćemo na kraj njenoj "tihoj privatizaciji". Uvest ćemo praćenje pokazatelja uspješnosti, kvalitete i ishoda liječenja. Posebnu pažnju posvetit ćemo unapređenju zdravstvene zaštite najugroženijima: djeci, osobama s malignim oboljenjima, duševnim smetnjama i invaliditetom. Javnim zdravstvenim sustavom upravljat ćemo na jedini moguć način: transparentno i pošteno. Jedino tako ćemo ga moći ojačati, zadržati liječnike, medicinske sestre i sve zdravstvene radnike u Hrvatskoj.
2. Jedan od najčešćih prigovora pacijenata u Hrvatskoj na zdravstveni sustav su duge liste čekanja. Na koji način biste vi smanjili liste čekanja u hrvatskim bolnicama?
Domovinski pokret: Liste čekanja postoje i u puno bolje uređenim zdravstvenim sustavima i zemljama koje su puno bogatije od naše zemlje. Čekanje na zdravstvenu uslugu postaje problem kad počne ugrožavati zdravlje i život pacijenta, a taj trenutak je pitanje stručne procjene koju mora izvršiti liječnik prvog kontakta. Povećanje učinkovitosti PZZ-a je najbolji put prema skraćivanju lista čekanja. Drugi način je izbjegavanje nepotrebnih i često bez opravdanog razloga ponovljenih pretraga u SKZZ-u. Preventivne programe treba vezati za PZZ jer je preventivna medicina imanentno preventivna struka. Dobro osmišljeno korištenje kapaciteta u privatnom sektoru, na način da se ne povećava ukupnu zdravstvenu potrošnju, još je jedan način skraćivanja lista čekanja. Potrebno je osmisliti i provoditi programe educiranja široke javnosti u pogledu korištenja zdravstvenog sustava.
HDZ: Prilagodbom organizacije zdravstvenog sustava broju i potrebama pacijenata u pojedinim područjima, te stvaranjem centara izvrsnosti za određene vrste bolesti i njihovo liječenje, kao i funkcionalnijom organizacijom rada u bolnicama u skladu s kadrovskim, prostornim i tehničkim potencijalima, može se upravljati listama čekanja. Na tom području u proteklom vremenu smanjili smo liste čekanja za dijagnostičke preglede u bolnicama preko 30 posto. To konkretno znači - s čekanja od 400 dana na nacionalni prosjek od 146 dana (na dan 31. 12. 2023.). Prosječno čekanje naručenih na dijagnostičke pretrage u bolnicama na dan 3. travnja 2024. je 131 dan. Važno je naglasiti da govorimo o dijagnostičkim pretragama za pacijente za koje liječnik obiteljske medicine procijeni da nisu hitni, odnosno nemaju sumnju na ozbiljnije oboljenje. Za hitne pacijente smo osim prioritetnih lista uveli onkološku uputnicu. Onkološka uputnica odnosno sustav za brzu obradu onkoloških i onkološki suspektnih pacijenata omogućuje obiteljskom liječniku da suspektno onkološkog pacijenta uputi na potrebnu dijagnostiku u bolničku ustanovu, i to unutar sedam dana za pet onkoloških sijela - dojku, prostatu, pluća, probavni sustav i kožu. Uvodimo kliničke smjernice za pojedina područja medicine. U 2023. godinu su izrađene i implementirane nacionalne smjernice za transtorakalnu ehokardiografiju odraslih i za Doppler arterija i vena gornjih i donjih ekstremiteta. Smjernice su izrađene od strane struke i daju kvalitativan doprinos uspješnoj provedbi projekta uspostave praćenja lista čekanja. Informatizacija i umrežavanje zdravstvenih ustanova doprinijet će učinkovitoj komunikaciji između pacijenata i ustanova, među ustanovama, te transparentnosti lista čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama. Isto tako, veliki utjecaj na skraćivanje listi čekanja imaju i sami pacijenti odazivanjem na zakazane termine ili pravodobnim otkazivanjem ako ne mogu doći. Odgovornost svih na obostranu korist.
MOST: Liste čekanja, bez prethodnog uvođenja obvezujućih vremensko kadrovskih normativa kojima će postati jasno koliko zdravstvenih stručnjaka nedostaje u sustavu i kliničkih smjernica bez kojih ne znamo koliko stvarno trebamo medicinskih postupaka i koje vrste, zapravo su popisi želja gdje su pomiješani termini prvih pregleda, termini kontrolnih pregleda, dijagnostičkih zahvata koji su preduvjet kontrolnog pregleda, redovitih dijagnostičkih zahvata koji se često u istih pacijenata ponavljaju iz mjeseca u mjesec, godine u godinu itd. Dakle, kupusište podataka kojih sređivanje traži ideju, plan, digitalne uvjete. A zasad smo sa svim navedenim djelomično zadovoljni.
MOŽEMO: Liste čekanja planiramo smanjiti: (I.) ojačavanjem primarne zdravstvene zaštite u kojoj će raditi visoko motivirani i educirani stručnjaci i unutar koje će građani moći realizirati veliku većinu svojih zdravstvenih potreba, (II.) jasnom regulativom koje se bolesti i stanja zbrinjavaju u kojem segmentu zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna, tercijarna), (III.) unaprjeđenjem programa rane detekcije bolesti i promocijom zdravih životnih stilova, (IV.) financiranjem bolnica na temelju programskih ugovora i kvalitete skrbi, (V.) konkurentnom stimulacijom medicinskih timova za dodatni rad u javnozdravstvenom sustavu umjesto dodatnog rada u privatnom sektoru te dodatnom stimulacijom u skladu s rezultatima u smislu smanjenja lista čekanja i unapređenja rezultata liječenja, (VI.) profesionalnim kadroviranjem utemeljenim na rezultatima, pri čemu bolnice i odjele vode najsposobniji, a ne najpodobniji i (VII.) aktivnim upravljanjem sukoba interesa u zdravstvu koji se odnosi na angažman liječnika iz javnozdravstvenog sustava u privatnim zdravstvenim ustanovama.
SDP: Bolja organizacija, nova oprema, više liječnika i sestara, dodatni radni sati gdje je potrebno. Umjesto da poslije smjene u bolnici liječnici traže dodatnu zaradu u privatnim ordinacijama, neka zarade adekvatno plaćenim prekovremenima. Međutim, čekanje na zdravstvenu uslugu nastaje jer se u domu zdravlja malo toga može riješiti. Uvođenje administratora u primarnu zaštitu omogućit će da se kod obiteljskog liječnika obavi 80 posto potreba, a ukinu liste čekanja u bolnicama zatrpanima poslovima koje ne bi trebale raditi. Zato: investicije u domove zdravlja. U preventivu. Moramo više ljudi zadržati zdravima i izliječiti na razini obiteljskog liječnika i doma zdravlja. Nezainteresiranost ove Vlade da smanji liste čekanja je zastrašujuća. To direktno ide na ruku privatnicima, s kojima HZZO odnedavno može direktno ugovoriti uslugu do koje je otežano doći. Nasuprot tome, SDP-ova Vlada je već pokazala da zna smanjiti liste čekanja - i to u vrijeme ekonomske krize, istovremeno zaustavljajući rast dugova! To smo uspjeli aktivnim i poštenim upravljanjem: praćenjem i poticanjem kvalitete te stalnom kontrolom troškova.
3. Pacijenti u Hrvatskoj često odlaze u inozemstvo zbog lakšeg pristupa inovativnim metodama liječenja i novim tehnologijama u medicini. Na koji način biste smanjili jaz između zapadnih zemalja EU i Hrvatske, u kontekstu pristupa inovativnim metodama liječenja?
Domovinski pokret: Odgovor na ovo pitanje bi trebalo potražiti kod doajena hrvatske transplantacijske medicine po kojoj je Hrvatska u samom svjetskom vrhu. Hrvatska postignuća u toj grani medicine su dokaz da možemo imati i ljude i kapacitete za vrhunsku medicinu. Nažalost, ti uspjesi su plod entuzijazma nekolicine vrhunskih ljudi i liječnika, a politika bi taj entuzijazam trebala pretočiti u organizirani sustav.
HDZ: Hrvatski javni zdravstveni sustav već sada je u mnogim segmentima dijagnosticiranja i liječenja određenih oboljenja na vrlo visokoj razini, usporedivo sa zemljama EU. Po broju sofisticiranih uređaja za dijagnostiku i liječenje je u okvirima europskog prosjeka, kao i po stručnosti hrvatskih liječnika. Isto tako, hrvatskim pacijentima omogućen je pristup inovativnim lijekovima za liječenje mnogih bolesti. Kapitalna ulaganja u javni zdravstveni sustav u mandatu od 2016. godine iznose preko 2,2 milijarde eura, što predstavlja značajno i važno jačanje i unaprjeđenje javnog zdravstvenog sustava. Nedavno je u KBC-u Zagreb otvoren najsuvremeniji laboratorij za gensko profiliranje tumora, uspostavljena je nacionalna onkološka baza podataka, sve s ciljem poboljšanja ishoda liječenja. Isto tako Hrvatska je otvorena zemlja za razmjenu iskustava sa zdravstvenim sustavima i stručnjacima iz drugih zemalja, a hrvatski liječnici aktivno sudjeluju u inozemstvu na stručnim skupovima na kojima se šire nova znanja i informacije. Sve manje će biti potrebe da hrvatski pacijenti medicinsku pomoć traže izvan granica svoje zemlje. Za sve slučajeve kojima je potrebno liječenje izvan Hrvatske, kao i do sada, HZZO će osiguravati liječenje u skladu s pozitivnim propisima.
MOST: Dok susjedne zemlje imaju ministarstva za zdravstvene inovacije, ispitivanja novih lijekova i metoda liječenja, Hrvatska tu debelo zaostaje. Razloge treba tražiti u servilnom vođenju države, gdje su interesi zdravlja građana na zadnjem mjestu, pa tako nemamo dovoljno institucionalnih kontakata s inozemstvom, a posvemašnji strah upravljača od preuzimanja kontrole nad sustavom sprečava mlade istraživače i znanstvenike u razvoju struke.
Potrebno je osloboditi znanstvenog medicinskog duha iz šefove boce, dati mu prostora i vremena rasti, učiti, razvijati i uvoditi nove metode. Sve navedeno počinje transparentnim upravljanjem sredstvima namijenjenim edukaciji studenata, specijalizanata, postdiplomanata, ocjenjivanjem mentora, slobodom sveučilišta, njegovanjem kritičkog razmišljanja i stava, svega što je u Hrvatskoj sputano i opterećeno okovima ugovora, ucjena, nenapredovanja, jala i jagme.
MOŽEMO: Pristup inovativnim metodama liječenja i novim tehnologijama u zemljama poput Hrvatske ograničen je materijalnim resursima i manjkom stručnjaka, napose kada je riječ o rijetkim bolestima. Povećanje resursa za inovativne metode liječenja bit će moguće nakon što zdravstveni sustav, kroz ranije navedene mjere, učinimo troškovno učinkovitijim. Osim toga, jaz između zapadnih zemalja EU i Hrvatske planiramo smanjiti i: (I.) većim uključivanjem hrvatskih timova u europske mreže i inicijative za istraživanje i liječenje pojedinih bolesti, posebice rijetkih (npr. ERN, ORPHANET), (II.) suradnjom s vodećim europskim centrima izvrsnosti u određenim zdravstvenim područjima, (III.) većim korištenjem dostupnih fondova EU namijenjenih istraživanju i inovacijama u zdravstvu, (IV.) privlačenjem međunarodnih kliničkih istraživanja u Hrvatsku. Provodit ćemo poticajne politike kojima ćemo motivirati istraživače i institucije da se aktivno uključe u međunarodna klinička istraživanja i projekte koje financira EU.
SDP: Da bi hrvatsko zdravstvo bilo dostupno i kvalitetno, mora se prvo financijski stabilizirati, a potom bolje povezati s akademskom zajednicom. To podrazumijeva i povećanje sredstava za istraživanje i razvoj te usavršavanje i razvoj osoblja. Uvođenjem suvremenih dijagnostičkih i terapijskih smjernica ostvarit ćemo kvalitetnije ishode liječenja, s tim da će određene algoritme liječenja provoditi samo nacionalni centri izvrsnosti. U njima će se omogućiti najkvalitetnija zdravstvena skrb i osigurat ćemo vrhunske stručnjake jednako dostupne svim građanima u svim krajevima Hrvatske za specifična zdravstvena stanja. Integracijom i suradnjom bolnica poboljšat će se i ujednačiti kvaliteta zdravstvene usluge te poboljšati povezanost i kontinuitet u zdravstvu. Time će se stvoriti i manji (regionalni) centri izvrsnosti s većim protokom bolesnika, što je ujedno i jamstvo za bolje i kvalitetnije liječenje. Međunarodnim akreditiranjem zdravstvenih usluga omogućit ćemo sudjelovanje ustanova u europskom i međunarodnom zdravstvenom okruženju.
4. U Hrvatskoj se zdravstvena zaštita financira pretežno od doprinosa za zdravstveno osiguranje i u usporedbi s ostalima članicama ne ulažemo dovoljno u zdravstveni sustav. Koji je vaš plan financiranja zdravstva koji bi osigurao održivu strukturu prihoda i rashoda?
Domovinski pokret: Hrvatska u zdravstvo ulaže 7 posto BDP-a, što je znatno manje od europskog prosjeka koji se kreće oko 10 posto. Tomu treba dodati činjenicu da je hrvatski BDP po stanovniku 24 posto niži od europskog prosjeka. Teško je očekivati da bi se Hrvatska mogla u ovom trenutku bolje nositi s razvijenim zemljama EU kad je u pitanju kvaliteta zdravstvene zaštite. Nova hrvatska vlast bi u naredne četiri godine, osim porasta BDP-a, a time i izdvajanja za zdravstvo, trebala racionalizirati potrošnju u zdravstvu izbjegavajući nepotrebne troškove koji su sad vidljivi na svakom koraku. Imamo previše bolnica, imamo domove zdravlja koji su izgubili prvobitnu namjenu i treba im dati novi smisao, veliki novac se troši na nepotrebne postupke, na bačene lijekove, na propuštene mogućnosti preventivne medicine, kaotičnu nabavu i slično.
HDZ: Hrvatska za zdravstvo izdvaja 8,07 posto BDP-a, dok je prosjek EU 10,87 posto BDP-a. Hrvatski zdravstveni sustav se pretežito financira iz doprinosa. Kada uzmemo strukturu financiranja, Hrvatska ima strukturu sličnu zapadnoeuropskim zemljama, no trebamo uzeti u obzir i veličinu gospodarstva i broj zaposlenih. Isto tako moramo biti svjesni da niti jedna zemlja nema neograničena financijska sredstva za zdravstvo. I svaka zemlja nastoji zdravstvenim politikama optimalno organizirati ograničene resurse i ostvariti najveću vrijednost za uložena financijska sredstva.
Zato je naš plan vezan za postizanje financijske održivosti puno širi i zato smo pokrenuli sveobuhvatnu reformu zdravstva. Reforma uključuje snažni zaokret prema preventivi, što znači očuvati zdravlje, prepoznati bolest što ranije kada je njeno izlječenje puno vjerojatnije, ali i financijski jednostavnije. Zatim usmjerenost zdravstvenog sustava na rezultate rada i ishode liječenja. To prije svega znači uspostavu strukturiranog sustava praćenja ishoda liječenja koji implementiramo u sustav kako bismo na taj način mogli pratiti, ali i plaćati uspješno liječenje. I time otvoriti mogućnosti za financiranje novih terapija i lijekova.
Provodimo objedinjenu javnu nabavu, reguliramo cijene unutar sustava, ulažemo u opremu i infrastrukturu. Kada govorimo o dugovima u zdravstvu, oni i dalje postoje, međutim na kraju 2023. godine oni nikada nisu bili manji i iznose 252 milijuna eura, što je u prosjeku 20 posto manje nego na kraju 2016. godine ili 40 posto manje nego 2020.godine. Na kraju 2023. godine dugove svih bolnica sveli smo na dogovorene rokove dospijeća od 180 dana, a prvi put u povijesti smo imali 16 zdravstvenih ustanova koje su podmirile sve svoje dospjele obveze prema veledrogerijama. Sve navedeno u ovoj početnoj fazi reforme djelovalo je na povećanje proračuna za zdravstvo. Tako zdravstveni proračun u 2024. godini iznosi visoku 7,1 milijardu eura, što nikada nismo do sada imali.
U narednom razdoblju prilagodbom mreže i strukture zdravstvenih ustanova na razini cijele zemlje, racionalizacija putem objedinjenih nabava te organizacija rada u javnim zdravstvenim ustanovama radi povećanja učinkovitosti znatno može utjecati na količinu potrebnih financijskih sredstava. S tim u vezi je i priprema novog modela ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova, koje bi bilo usmjereno na izvršenje rada, kao i indikatore kvalitete i učinkovitosti.
MOST: Financiranje će trebati doživjeti promjene kako na rashodovnoj tako i na prihodovnoj strani. Objedinjene nabave treba dodatno pratiti, kontrolirati, popravljati, usavršiti procese, smanjiti rasipanje energije, vremena, snage, sredstava, povećati prihode namijenjene zdravstvu prenamjenama proračunskih sredstava sa stavki birokratskih gutača novca namijenjenih debljanju glasačke mašine poput desetaka ureda, agencija, zavoda, ustanova itd., počevši od primarne prevencije, ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, praćenja uspjeha, reforme bolničkog sustava, sustava zdravstvenog osiguranja, nagrađivanja zdravih životnih navika koje se ogledaju u mjerenim pokazateljima zdravlja građana, penalizacije štetnog nezdravog ponašanja i sl.
MOŽEMO: Financijsku održivost planiramo postići boljim upravljanjem sustavom, odnosno (I.) osnaživanjem primarne zdravstvene zaštite, (II.) promjenom načina financiranja bolnica, (III.) nadzorom kvalitete zdravstvene skrbi te (IV.) upravljanjem sukoba interesa. Planiramo značajno povećati financijska ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu. Bolnice planiramo financirati po modelu programskog ugovaranja. Mjesečni iznos koji bi svakoj bolnici pripao sastojao bi se od osnovne komponente koja bi bila fiksna (troškovi plaća i režija) i izvedbene komponente koja bi bila predmet pregovora bolnice i HZZO-a. Za razliku od dosadašnjeg modela u kojem HZZO jednostrano određuje vrstu i cijenu usluge, pregovori bi se temeljili na stvarnim potrebama građana i kapacitetima bolnice. Primjerice, ako imamo porast mentalnih bolesti kod djece i mladih, usluge skrbi bi trebale biti takve da bolnicama bude isplativo ulagati upravo u tu skrb.
SDP: Postoje ljudi koji misle da je za sve probleme hrvatskog zdravstva krivo loše upravljanje i HDZ-ovsko kadroviranje. S druge strane, postoje financijski pokazatelji OECD-a, Svjetske zdravstvene organizacije ili Eurostata. Dok se 2020., na primjer u Sloveniji, potrošilo 2100 eura po stanovniku, u Hrvatskoj je bilo 963 eura. Prosjek EU - triput više - 3200 eura godišnje. Njemačka, naravno, još više: 5100 eura godišnje, i to prije ove inflacije.
Mnogi naši ljudi su radili u Njemačkoj pa se i nehotice uspoređujemo. Međutim, istina o hrvatskom zdravstvu je negdje između tih krajnosti. Niti bismo s pet puta više novca imali njemačko zdravstvo ako zadržimo HDZ-ovski način upravljanja, niti ćemo s ovolikom podfinanciranošću imati pet puta bolje zdravstvo, čak i kada bi ga vodio sam EPPO! Moramo smijeniti HDZ, izbaciti interesne skupine iz blagajne, proizvoditi, a ne samo kupovati lijekove... Ali moramo teret financiranja s dohotka od rada proširiti i na druge vrste dohotka. Zdravstvo bez korupcije. Financiranje u relaciji sa zaista obavljenim poslovima. Veća kontrola i transparentnost javne nabave na svim razinama. Koordinirano planiranje potreba.
5. Kako osigurati da se podaci u zdravstvenom sustavu bolje povezuju i primjenjuju u konkretnim analizama zdravstvenog sustava i praćenju ishoda liječenja?
Domovinski pokret: Hrvatska ima državni zdravstveni informatički sustav (CEZIH) koji se svaki dan puni velikim brojem zdravstvenih podataka. Sustav se razvija presporo, često nije dostupan, a podaci koje nudi se očito ne koriste u mjeri koju sustav omogućava. Nažalost, Hrvatska nije iskoristila mogućnost da razvije vlastiti sustav unutar postojećeg odjela informatike HZZO-a. Posljedica toga je vrlo skupo plaćanje održavanja sadašnjeg sustava (300.000 eura mjesečno plaćamo firmi Ericsson Nikola Tesla) i potpuna ovisnost o firmi koja je razvila informatički sustav. Ugovor s isporučiteljem informatičkog sustava treba revidirati i po potrebi poečti razvijati sustav kojem je vlasnik država.
HDZ: Unaprjeđenjem razine informatizacije i baza podataka pruža se mogućnost učinkovitijeg korištenja podataka u zdravstvu i boljeg povezivanja svih sastavnica zdravstvenog sustava. Pristup podacima o pacijentu, obavljenim dijagnostičkim pretragama i pregledima, korištenim lijekovima trebao bi omogućiti izbjegavanje ponavljanja određenih pretraga, racionalizirati troškove i vrijeme liječnika i pacijenata, te povećati učinkovitost rada liječnika i liječenja pacijenata. Također, praćenje ishoda liječenja trebalo bi postati standard i temelj evaluacije rada pojedinaca i ustanova, ali i kriterij za usmjeravanje sredstava namijenjenih za određene zahvate, postupke i lijekove. Stvaranje informatičke baze i registara samo je korak u praćenju ishoda liječenja. Ključni potezi su na svakom liječniku i zdravstvenoj ustanovi u sustavnom unosu podataka u bazu.
MOST: Nema izmišljanja tople vode. Javno dostupni znanstveni članci domaćih stručnjaka nastali su na temelju prikupljenih podataka i analiza HZZO-a. Iste i slične podatke bolje pratiti, digitalno koristiti suvremenim metodama, pratiti uspješnost primijenjenih metoda na korist građana. Upravljati podacima, a ne živjeti uz podatke, a bez podataka, kao sad.
MOŽEMO: Praćenje zdravstvenih ishoda nužno je za uspješno upravljanje, a može se provesti tek nakon povezivanja podataka iz zdravstvenog sustava. Preduvjet za to je standardizacija i parametrizacija medicinskih podataka. Digitalni podaci koji su sada u sustavu nisu standardizirani, nego su većinom u formi teksta koji čini medicinsku dokumentaciju. U toj formi podatke nije moguće analizirati za potrebe upravljanja, nadzora, donošenja odluka i drugih oblika istraživanja, uključujući i praćenje ishoda liječenja. Danas u EU postoje podatkovni standardi koje planiramo implementirati i kod nas. Za implementaciju navedenih standarda izradit ćemo i provoditi Strategiju eZdravstva kao važan i jasan dio Strategije zdravstva s jasnim operativnim planovima, rokovima, mandatima i zaduženjima svih dionika u zdravstvu.
SDP: Već godinama slušamo o informatizaciji zdravstva, za što su dosad izdvojena i značajna sredstva. Međutim, u praksi su pomaci samo sporadični i djelomični te se čini kao da se namjerno želi izbjeći transparentnost zdravstvenih pokazatelja. Potrebno je sustavno pristupiti daljnjem ulaganju u informatičke tehnologije, uspostaviti jedinstvene softverske standarde, uskladiti baze podataka i povezati informacijske sustave svih dionika u zdravstvu u funkcionalnu cjelinu. Praćenje podataka će nam služiti za kvalitetnije upravljanje sustavom te olakšati i poboljšati svakodnevno pružanje zdravstvene zaštite. Potrebno je proširiti korištenje i unaprijediti e-karton te provesti potpunu digitalnu transformaciju radi smanjenja papirologije na apsolutni minimum. Prikupljeni podaci od iznimne su važnosti i u istraživačke svrhe i neophodni su za donošenje najučinkovitijih odluka o korištenju raspoloživih sredstava unutar zdravstvenog sustava.
6. S obzirom na to da Hrvatska u financiranju javnog zdravstva zaostaje za prosjekom EU (izraženo kao udio u BDP-u), potrebno je povećati javna izdvajanja za zdravstvo.
Domovinski pokret: Ne. Najprije racionalizacija potrošnje, a onda planiranje prihoda.
HDZ: Ne. Nije planirano povećanje doprinosa za zdravstvo. Važno je raditi na strukturi financiranja i na reorganizaciji sustava. Tako zdravstveni proračun u 2024. godini, već u ovoj prvoj fazi reforme i realizaciji reformskih mjera, iznosi visoku 7,1 milijardu eura, što dosad nikada nismo imali.
MOST: Da. Dio proračunskih sredstava treba prenamijeniti za potrebe zdravstvenog sustava.
MOŽEMO: Da
SDP: Da. Dok troškovi rastu, ukupan broj zaposlenih, za koje se uplaćuju zdravstveni doprinosi, stagnira. Potrebno je financiranje zdravstva, osim iz dohotka od rada, vršiti i iz drugih vrsta dohotka. Primarno se sredstva moraju povećati za preventivne aktivnosti, budući da se takvo ulaganje sedmerostruko isplati!
7. Primarna zdravstvena zaštita treba biti dostupna svakom građaninu u trenutku kada mu je potrebna i za to su potrebni reorganizacija i administrativno rasterećenje doktora opće prakse i svih ostalih djelatnika primarne zdravstvene zaštite.
Domovinski pokret: Da. Bez kvalitetnog PZZ-a ne možemo postaviti kvalitetan zdravstveni sustav.
HDZ: Da. U proteklom smo mandatu stvorili sve preduvjete te poduzeli prve konkretne korake da bismo jačali primarnu zdravstvenu zaštitu da bi ona bila dostupna svakom građaninu u trenutku kada mu je potrebna. Osigurali smo financijska sredstva za uvođenje mobilnih ljekarni, mobilnih ambulanti, za novu opremu, te za financiranje specijalizacija.
MOST: Da.
MOŽEMO: Da
SDP: Da. Uvođenje administratora može značajno rasteretiti medicinski tim koji se onda može kvalitetnije posvetiti zbrinjavanju pacijenata.
8. Kako bi hitna medicinska pomoć bila dostupna u svim dijelovima Hrvatske i kako bi mogla ispoštovati "zlatni sat", potrebni su reorganizacija sustava i veća financijska izdvajanja.
Domovinski pokret: Da. Hitnost treba rješavati što je moguće žurnije jer nepravovremena intervencija u hitnim situacijama ima previsoku cijenu.
HDZ: Ne, jer ovo o čemu pitate su aktivnosti koje smo već proveli, unaprijedili smo hitnu medicinsku službu. Kopnenu novim cestovnim vozilima, te smo uspostavili rad hitne pomorske medicinske službe i hitne helikopterske medicinske službe.
Interes za rad u potonjoj službi bio je izuzetan, jako smo ponosni na sve naše djelatnike hitne pomoći.
MOST: Da. Svakako reorganizacija sustava, čuda bi se dogodila reorganizacijom sustava.
MOŽEMO: Da
SDP: Da
9. Hrvatskoj kronično nedostaje zdravstvenih radnika te su potrebni znatno veća izdvajanja i niz popratnih demografskih mjera kako bi privukli buduće radnike, a trenutne zadržali u Hrvatskoj.
Domovinski pokret: Da
HDZ: Ne. Predugo se u medijima pokušava plasirati teza o manjku radnika, no činjenica je da je po broju zdravstvenog kadra Republika Hrvatska u prosjeku država članica OECD-a. U razdoblju od 2016. do 2024. ukupno je u sustavu povećan broj zaposlenih za novih 10.876 radnika. Od navedenog broja broj novozaposlenih liječnika iznosi 2455 osoba, odnosno 2016. godine hrvatski javnozdravstveni sustav imao je 12.003 liječnika, a 2023. godine ukupno 14.458 liječnika. Medicinskih sestara novozaposleno je 3205. Ukupna masa plaća u razdoblju 2016.-2024. povećala se za 68 posto ili za 788 milijuna eura.
MOST: Da
MOŽEMO: Da
SDP: Da. Odlazak medicinskog osoblja se hitno mora zaustaviti, što se može jedino sveobuhvatnim politikama: financijskom, stambenom, prometnom, mirovinskom i, prije svega, boljom organizacijom rada zdravstvenih ustanova.
10. Sa 63 bolnice na 3,9 milijuna stanovnika, hrvatski bolnički sustav je neodrživ. Potrebno ga je optimizirati te njim bolje upravljati.
Domovinski pokret: Da
HDZ: Da. U reformi zdravstva smo jasno i konkretno odredili ciljeve, a jedan od njih je reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite. Trenutno u Hrvatskoj imamo 62 bolnice. Pandemija je pokazala koliko znači mreža bolnica/broj kreveta za naše stanovništvo. Za razliku od drugih zemalja EU, kod nas niti jedan pacijent nije ostao nezbrinut. Svi hitni covid-pacijenti ostali su zbrinuti. Svi hitni i kronični pacijenti bili su zbrinuti. I jedni i drugi bili su zbrinuti čak i za vrijeme nužne i opsežne reorganizacije bolničkog sustava u gradu Zagrebu uslijed serija potresa. Reorganizacija je potrebna i provodimo je, zakonske promjene su već usvojene, a propisuju i organizacijske promjene i način upravljanja u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
MOST: Da
MOŽEMO: Da
SDP: Da. Bolnički sustav jest potrebno optimizirati i bolje organizirati, ali istovremeno treba voditi računa i o dostupnosti zdravstvenih usluga prema vrhunskim standardima u svim dijelovima zemlje. Konkretni planovi postoje (SDP-ova Vlada je s tim ciljem još 2015. donijela i u Saboru usvojila tzv. masterplan bolničkog sustava, ali ga HDZ nakon toga nikad nije primijenio u praksi), koje je potrebno prilagoditi najnovijim pokazateljima, a najbitnije je da ih se napokon počne i primjenjivati, ne samo držati u ladici poput HDZ-ovih fantomskih "reformi".
11. Od 1. siječnja 2024. godine jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestali su biti osnivači i vlasnici općih bolnica, koje postaju državne. Smatrate li taj potez ispravnim?
Domovinski pokret: Da. Iako ta mjera ima i potencijal da pogorša postojeće stanje, što svakako treba izbjeći.
HDZ: Da. Dijelom je odgovor u prethodnom pitanju, i govorimo samo o promjeni osnivačkih i upravljačkih prava. Bolnički zdravstveni sustav zahtijeva reorganizaciju, a promjena načina upravljanja je jedan od alata da se to realizira i da ostvarimo osnovni cilj reforme - održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu.
MOST: Da. Uz upravljanje na korist razvoja zdravstvenog sustava, a ne stvaranja gubitaka uslijed nemara i prolaska vremena.
MOŽEMO: Ne
SDP: Da, ali odlukom vladajućih o preuzimanju bolnica nismo vidjeli nikakav plan i viziju unapređenja zdravstvenog sustava, nego je taj potez zapravo HDZ-ov pokušaj stavljanja cijelog zdravstva pod svoju šapu! Do sada je HDZ pokazao kako loše upravlja KBC-ovima i KB-ovima. Dok god se ne riješi pitanje adekvatnog i održivog financiranja zdravstva, plaćanja ustanova po obavljenom poslu, a ne po limitima koji se određuju po tko zna kojim kriterijima, dok god HZZO određuje cijene usluga po nekom nepoznatim kriterijima, nema financijske stabilizacije zdravstva, a bolesnicima će biti ugroženo liječenje.
12. Za bolje funkcioniranje javnog zdravstva potrebno je liječnicima iz javnog sektora zabraniti rad u privatnim klinikama izvan radnog vremena.
Domovinski pokret: NE. Ne treba zabraniti, ali se mogu postaviti odgovarajući uvjeti u svrhu zaštite javne zdravstvene usluge.
HDZ: Ne. Zakonskim izmjenama uređuje se područje rada. Pojačani su i kontinuirana kontrola liječnika u redovno radno vrijeme, izvršenje rada kao i sankcioniranje neprihvatljivog ponašanja: dakle, sve ono što smo započeli raditi u ovom mandatu.
MOST: Ne. Više rada u zdravstvu ne može štetiti zdravlju pacijenata, naprotiv, veća dostupnost razvija konkurenciju i bolje uvjete dijagnostike i liječenja. Naravno, treba paralelno pratiti rad u javnom sektoru, postaviti vremensko-kadrovske normative u obvezujuću primjenu, planirati ljudske potencijale u skladu s tim, primjenjivati rezultate analiza kvalitete zdravstvene zaštite, sigurnosti pacijenata i ishoda liječenja, nagrađivati posebno uspješne stručnjake, razvijati izvrsnost u javnom sektoru, provesti akreditacije ustanova, zanavljati redovito opremu, uzeti amortizaciju u obzir u planiranju troškova, dovesti u red javni zdravstveni sektor.
MOŽEMO: Ne
SDP: Ne. Time bi se postigao još veći odljev liječnika iz Hrvatske; potrebno je uvjete rada u javnom sustavu učiniti atraktivnijima, a onda možemo razgovarati o razdvajanju. Potrebno je stvoriti uvjete u kojima takav dvojni angažman liječnika neće biti moguć niti potreban.
13. Osobe s nezdravim životnim navikama trebaju izdvajati više za zdravstvene usluge u javnom zdravstvu.
Domovinski pokret: Ne. Edukacija je pravi pristup. Ali i neke druge mjere poput cijene cigareta i raznih nezdravih prehrambenih proizvoda.
HDZ: Ne. Smatramo da je promocija prevencije, edukacije i jačanja aktivnosti na tom području pravi način i pravi put.
MOST: Da. Nagraditi one koji primjerom pokazuju brigu za vlastito zdravlje iz fonda penalizacije onih koji ne mare za svoje zdravlje. Ne mogu razvoj javnog zdravstvenog sektora i građani koji vode brigu o sebi biti taoci onih drugih, koji ne mare.
MOŽEMO: Ne
SDP: Ne
14. Treba ukinuti monopol HZZO-a, odnosno omogućiti dodatne osiguratelje u osnovnom zdravstvenom osiguranju.
Domovinski pokret: Da. Uvesti u osnovno osiguranje i privatne osiguravajuće kuće uz maksimalan oprez i pod uvjetom da se smanji kvaliteta i ne poveća cijena zdravstvene zaštite.
HDZ: Ne. Trenutno u Hrvatskoj obvezno zdravstveno osiguranje provodi HZZO, dok dopunsko zdravstveno osiguranje osim HZZO-a mogu provoditi i ostala osiguravajuća društva.
MOST: Da. Treba postaviti zdrave, financijski održive temelje poslovanja državnog zdravstvenog osiguranja. Jedino tako ima smisla omogućiti otvaranje tržišta privatnog osnovnog osiguranja, jer niti jedan osiguravatelj neće pristati na dampinški princip poslovanja HZZO-a koji redovito sanira državni proračun.
MOŽEMO: Ne
SDP: Ne. Dobro upravljanje HZZO-om omogućit će kvalitetno javno zdravstvo.
15. Ima li vaša stranka zdravstveni program? Ako da, molim vas napišite poveznicu za pristupanje navedenom programu.
Domovinski pokret: DA. Naš zdravstveni program je dio političkog programa koji smo javnosti predstavili 27. ožujka 2024., a dostupan je na našim službenim mrežnim stranicama.
HDZ: Da. HDZ, uvijek korak ispred, i spreman za sve izazove za novi mandat raspisao je kvalitetan, održiv i ostvariv program za zdravstveni sustav, a možete ga pronaći pod Pravedna Hrvatska.
MOST: Da
MOŽEMO: Da, POVEZNICA
SDP: Da, POVEZNICA