Aktualna bankarska kriza ne bi trebala poprimiti veće razmjere, ali njene posljedice neće se moći izbjeći. Kako je kazao potpredsjednik ESB-a Luis de Guindos u intervjuu za Business Post, izgledno je dodatno pooštravanja kreditnih standarda u eurozoni, "a to će možda utjecati na gospodarstvo u smislu nižeg rasta i niže inflacije".
Ekonomski stres, dodao je, povećavaju takozvane banke u sjeni, nebankarske financijske institucije izvan nadzora središnjih banaka koje su preuzele značajan rizik u vrijeme vrlo niskih kamatnih stopa. "Vjerujemo da bi to mogao biti izvor problema za cijeli financijski sustav i moramo biti oprezni", rekao je Guindos.
Kada krediti postanu skuplji, smanjit će se i potrošnja, a poduzeća će se teže odlučivati za dizanje cijena. Time će se ujedno smanjiti inflatorni pritisci, što će središnjim bankama pomoći da ostvare svoj najvažniji cilj, smanjenje inflacije. No, danak gospodarskom rastu također bi mogao biti znatan.
Uslijed smanjenja bankarskih kredita, većina ekonomista očekuje da će SAD do druge polovice ove godine zadesiti recesija. Glavno je pitanje koliko ozbiljna ona može biti. Federalne rezerve su povećale referentnu kamatnu stopu deveti put u nešto više od godinu dana, ali su signalizirale i približavanje kraja njihovu daljnjem povećanju. ECB je također najavio da će buduće odluke o stopama donositi "od sastanka do sastanka".