Politika je uvijek pokušavala i uvijek će pokušavati utjecati na medije, no političari danas više nemaju moć kakvu su imali 1990-ih godina, a informacija će se objaviti svidjelo se to njima ili ne. Stvar s oglašavanjem u medijskom prostoru nešto je kompliciranija budući da mediji, bilo tiskani, bilo digitalni, danas uvelike žive upravo od oglašavanja. No, kako nas uvjeravaju panelisti jednog od posljednjih panela ovogodišnjeg Weekend Media Festivala, provokativno nazvanom „Mediji - čuvari demokracije ili sluge interesa i kapitala?”, oglašivači ne mogu zaustaviti objavljivanje važnih vijesti.
- Svi smo jako osjetljivi na oglašavanje jer od toga živimo, nije lako - kazao je na početku Zdravko Milinović, glavni urednik tjednika Globus.
Ipak, unatoč skliskom terenu, prostora za autonomni novinarski i urednički rad ima, složili su se panelisti.
- Evo, jučer smo imali veliku reklamu jedne kompanije na našoj stranici, dobro plaćenu. Danas su na našoj stranici predmet velike afere. Nema tog oglašivača u novinama koje ja vodim koji će kreirati uređivačku politiku - izjavio je Robert Frank, glavni urednik Glasa Istre, aludirajući na priču o mogućem plagijatu u pozadini Zdravoljubaca, plišanih igračaka koje se mogu kupiti u Konzumu.
Danas se vijest ipak ne može zaustaviti, a ako ju ne objavi jedan medij, objavit će ju drugi, dodao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
Recimo, bilo je svojedobno, prisjetili su se svi panelisti, vrlo osjetljivo pisati o Agrokoru u trenucima kada je kriza buknula. Osim što su informacije prvih dana pristizale na kapaljku, Agrokor je bio jedan od najvećih oglašivača, a tiskani su mediji bili jako izloženi.
- Bilo je teško, no kako se stvar zakotrljala mediji su ipak odradili svoj posao do kraja, bez zadržavanja - rekao je urednik Globusa.
Također, na panelu koji je uslijedio nakon, s Milinovićevom su se tvrdnjom posredno složili i sudionici rasprave posvećene upravo ulozi medija u raspetljavanju krize Agrokora. Mediji su tada odigrali jednu od ključnih uloga, a novinari su pripomogli da oni koji su kriznim procesima u Agrokoru upravljali, „naprave što manju štetu”, rekao je Ivan Hrstić s N1 televizije.
Iako se odnos medija i oglašivača nadaje kao sklizak teren u kojem bi oglašivači, zbog financijske moći kojom raspolažu, potencijalno mogli gušiti medijsku slobodu i braniti objavljivanje priča koje im ne idu u korist, mediji tu ipak imaju svoj ''as u rukavu''.
- Oglašivači će doći na vašu gledanost ili čitanost, a to dobiješ sa svojim sadržajem i kvalitetom. Onog trenutka kad ti padne gledanost, nećeš više ni kod oglašivača dobro stajati - rekla je Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa Nove TV.
Dodala je i kako se u svojoj karijeri nije susrela niti s pritiscima oglašivača niti političara.
- Ako je netko nekada i nazvao mog šefa, ja to nikad nisam saznala. Možda je to dijelom i zato jer radim za tvrtku u stranom vlasništvu - dodala je direktorica s Nove TV, koju je ove godine kupio američki KKR, ujedno vlasnik i N1 televizije.
Medijsko tržište srbije ne voli strane vlasnike
Dok je strano vlasništvo kućama poput N1 i Nove TV, prema riječima njihovih ljudi, donijelo veću slobodu i manje oglašivačke i političke pritiske, slučajevi iz regije pokazuju i drugu dimenziju.
Primjerice, ulazak velikog igrača poput United Grupe, inače također u vlasništvu KKR grupe, na medijsko tržište Srbije, prema riječima istraživačkog novinara iz BIRN-a Slobodana Georgijeva, postao je „fundamentalno političko pitanje“.
- Našim vlastima ne odgovara dominacija Uniteda jer nisu prikazani onako kako bi htjeli, odnosno nema cenzure koja postoji na državnoj televiziji. Vlada se počela miješati u rat velikih operatera s državnom televizijom Telekom - objasnio je Georgijev dodavši da je rast United Grupe prijetnja za vlast u Srbiji.
Osim što je ugrozio srpsku državnu televiziju, United Grupa je pomrsila račune i Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, za 40 milijuna eura, ta je strana grupacija kupila sportska prava u cijeloj regiji, čemu ni jedna lokalna TV kuća ne može konkurirati, pa je tako i HRT po prvi puta izgubio prava na prijenos nogometnih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije.
- Time su izgubili i glavno opravdanje za naplaćivanje pretplate od 80 kuna - našalio se bivši HRT-ovac Zoran Šprajc na panelu „Money never Sleeps”.
Lea Balenović
'Medijske kompanije se moraju konsolidirati kako bi konkurirale Googleu i Facebooku'
Na dodatan problem osvrnuo se Dejan Ljuština iz PwC-a. Točnije, glavni partner za telekomunikacije, medije i tehnologiju u Centralnoj i Istočnoj Europi za PwC pažnju je skrenuo i na tehnološke gigante poput Googlea i Facebooka.
- Medijske kompanije se moraju konsolidirati, tehnološke kompanije imaju toliki tok novca da mogu kupiti što god žele - upozorio je Ljuština, a predsjednik uprave slovenske Pristop Grupe Primož Pusar u tu je utrku uključio i digitalne servise poput Netflixa ili Amazona.
Upravo zbog toliko sudionika velikog medijskog natjecanja tržište se „razvija brže nego što regulator može predviđati ili raditi pravila“, naglasio je Pusar i kao primjer spomenuo indijsku kriket ligu za čiji je prijenos prava kupio slavni Rupert Murdoch i to za 1,5 milijardu dolara, a najbogatiji čovjek svijeta Jeff Bezos je već najavio da će Amazon sljedeće godine ponuditi dva puta više od toga za isti sadržaj.
- Medijske kuće su stari igrači i više ne mogu konkurirati na medijskom tržištu koje se bitno promijenilo. Digitalni servisi ih pretječu - rekao je Primož Pusar.
Lea Balenović