Švicarska je danas odlučila odustati od neutralnosti koju je kao političku poziciju brižljivo čuvala još od 1815. godine, pa i tijekom 2. svjetskog rata.
Švicarski predsjednik Ignazio Cassis izvijestio je kako su nakon sastanka Švicarskog federalnog vijeća odlučili trenutačno zamrznuti imovinu Vladimira V. Putina, njegova premijera Mihaila V. Mišustina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i još 367 Rusa koje sankcionira Europska unija.
Švicarci su objasnili kako privremeno odustaju od neutralnosti „zbog vojnog napada bez presedana Rusije na suverenu europsku državu“. Uz to što su pristali zamrznuti imovinu Putina i njemu važnih suradnika, zatvorili su i zračni prostor ruskim zrakoplovima, osim za humanitarne i diplomatske svrhe.
Podaci švicarske centralne banke pokazuju kako ruske tvrtke i građani u švicarskim bankama raspolažu s imovinom od 11 milijardi dolara. Uz to, Švicarska je sjedište više kompanija koje trguju ruskom naftom i drugim robama.
Inače, odluka grupe velikih zemalja da blokira rusku centralnu banku u Rusiji je već izazvala teške posljedice. Rubalj je izgubio četvrtinu vrijednosti, dioničko tržište je zamrznuto, a velik broj Rusa otišao je u banku kako bi podigli gotovinu. S obzirom na pad rublja, Rusi se pokušavaju domoći stranih valuta.
„Ekonomska stvarnost se, naravno, promijenila“, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov te je rekao novinarima kako je Putin hitno sazvao sastanak s glavnim financijskim dužnosnicima Rusije.
Sve širi dio ruske javnosti počinje dvojiti oko poteza predsjednika Putina, a posebno liberalniji mediji kao što je radio Eho Moskve. Oni nakon blokade centralne banke postavljaju pitanje: „Je li ovo Rusija postala Venecuela ili ipak Iran?“. Ruski ekonomski eksperti počinju postavljati pitanje budućnosti Rusije uz sankcije bez presedana.
The New York Times citirao je Michaela Bernstama s Hoover instituta koji kaže: „Ako ljudi vjeruju svojoj valuti, zemlja postoji. Ako ne vjeruju, onda odlazi u dim“. Dodatno je pojasnio kako devizne pričuve Rusije od 640 milijardi dolara nisu u ruskim sefovima, nego se drže u raznim financijskim institucijama u Londonu, Berlinu, Parizu, New Yorku, Tokiju... a Rusi sada mogu samo do dijela te financijske imovine te stoga teoretski više ne mogu stabilizirati svoju valutu. Ako građani i poduzeća više neće moći lako zamjenjivati rublje za konvertibilne valute, povjerenje, na koje se zasniva svaki financijski sustav, bit će slomljeno.
I Vladimir Iljič Lenjin i John Maynard Keynes davno su isticali tu istu poantu. Keynes je napisao „Nema suptilnijeg, sigurnijeg sredstva za rušenje postojeće osnove društva od razvaljivanja valute“.
Iako je najava izbacivanja grupe ruskih banaka plijenila najviše pažnje medija, ispostavilo se kako su iznenadne sankcije prema Banci Rusije predstavljale najteži financijski udarac na Rusiju koji se brzo materijalizirao.