Zašto telekom industrija danas mora nuditi više od povezivanja

Telekom industrija posljednjih se godina mijenja brže nego ikada. Ne tako davno telekom operatori prvenstveno su gradili poslovanje oko minuta, poruka i internetskog prometa. Danas su očekivanja korisnika, kompanija i društva puno šira. Kvalitetna mreža i dalje je temelj svega što radimo, ali sama povezanost više nije dovoljna.

Digitalna ekonomija traži puno više od same infrastrukture. Traži sigurnost, obradu podataka, cloud rješenja, umjetnu inteligenciju, otpornost sustava i kvalitetno digitalno iskustvo. Zato telekom industrija postupno ulazi u područja koja su se donedavno smatrala potpuno odvojenima od tradicionalnog telekom poslovanja. Od ICT rješenja i cyber sigurnosti do podatkovnih centara, umjetne inteligencije, digitalnih platformi i novih medijskih modela poput addressable TV oglašavanja.

Razlog za to nije samo tehnološki razvoj. Mijenja se i samo tržište. Globalni prihodi telekom industrije u sljedećim godinama rast će u prosjeku manje od tri posto godišnje. Istovremeno količina podataka koju korisnici i kompanije generiraju raste eksponencijalno te se procjenjuje da će globalni mobilni podatkovni promet do kraja desetljeća gotovo utrostručiti današnje razine.

Korisnici očekuju potpuno drugačije digitalno iskustvo nego prije nekoliko godina. Žele jednostavne usluge, personalizirani sadržaj, trenutnu dostupnost i besprijekorno iskustvo na svim uređajima. Granice između telekom usluga, medija, e-commercea i digitalnih platformi gotovo su nestale. Oni više ne razmišljaju koriste li telekom, streaming servis, cloud platformu ili digitalnu trgovinu. Očekuju da sve funkcionira brzo, sigurno i bez komplikacija. To znači da operatori moraju upravljati daleko složenijim sustavima, a mreže više nisu samo infrastruktura za prijenos podataka. One postaju platforme na kojima funkcioniraju digitalne usluge, poslovni procesi i svakodnevni život građana i kompanija. Posebno se to vidi u poslovnom segmentu. Kompanije danas traže cloud usluge, cyber sigurnost, upravljanje podacima, IoT rješenja, automatizaciju procesa i podršku digitalnoj transformaciji.

Umjetna inteligencija pritom postaje važan dio telekom industrije, i to puno šire od popularnih AI alata kojima se koristi velik broj ljudi. AI se već koristi za optimizaciju mreže, predviđanje zagušenja, automatizaciju procesa, upravljanje sigurnosnim incidentima i personalizaciju korisničkog iskustva. Kako količina podataka raste, bez umjetne inteligencije više nije moguće učinkovito upravljati modernom digitalnom infrastrukturom. Gotovo svi telekom operatori već aktivno ulažu u AI projekte, a većina njih očekuje konkretan rast prihoda i operativne učinkovitosti primjenom umjetne inteligencije. Također, raste i važnost podatkovnih centara. Oni više nisu samo tehnička podrška poslovanju, nego postaju strateška infrastruktura gospodarstva. Posebno u trenutku kada Europa sve ozbiljnije govori o digitalnoj suverenosti.

Posljednjih godina postalo je jasno koliko su geopolitika i tehnologija međusobno povezane. Ratovi, trgovinski sukobi, regulatorne promjene i pitanje kontrole podataka izravno utječu na tehnološki sektor. Europa pritom pokušava pronaći ravnotežu između otvorenog tržišta, zaštite podataka i vlastite tehnološke otpornosti. Više nije svejedno gdje se podaci pohranjuju, tko upravlja infrastrukturom i koliko je digitalni sustav otporan na sigurnosne ili geopolitičke rizike. Zato sve više država i kompanija govori o lokalnoj infrastrukturi, suverenim cloud modelima i jačanju europskih digitalnih kapaciteta. McKinsey procjenjuje da bi potražnja za podatkovnim centrima u Europi do 2030. mogla rasti i više od tri puta, velikim dijelom zbog razvoja umjetne inteligencije. Istovremeno Europska unija regulativama poput NIS2 direktive, AI Acta i DORA-e pokušava postaviti nova pravila za sigurnost, upravljanje podacima i otpornost digitalnih sustava.

Promjena se vidi i u načinu na koji danas koristimo podatke. Donedavno su se podaci uglavnom promatrali kao nusproizvod korištenja mreže i digitalnih usluga. Uz jasna pravila privatnosti i zaštite korisnika koja ostaju apsolutni prioritet, podaci postaju jedan od ključnih resursa za razvoj novih proizvoda, optimizaciju poslovanja i donošenje kvalitetnijih odluka. Ti trendovi utječu i na medijsko tržište. Primjer je razvoj addressable TV modela koji pokazuje kako se televizijsko oglašavanje sve više približava digitalnim platformama. Oglašivači očekuju preciznije targetiranje, relevantniji sadržaj i bolje razumijevanje publike. Telekom operatori pritom imaju važnu ulogu jer raspolažu infrastrukturom i tehnološkim mogućnostima koje omogućuju takve modele.

Sve to pokazuje koliko se granice između industrija brzo brišu. Telekom, ICT, cloud i umjetna inteligencija više nisu odvojeni. Postaju dio istog digitalnog ekosustava. Zato vjerujem da će se uspjeh telekom industrije u budućnosti sve manje mjeriti samo brzinom mreže ili količinom prometa. Naravno da će kvalitetna povezanost ostati temelj digitalnog društva, no jednako važni postat će sigurnost, otpornost infrastrukture, sposobnost upravljanja podacima i razvoj usluga koje korisnicima i kompanijama stvarno donose vrijednost. Jer u digitalnoj ekonomiji budućnosti pitanje infrastrukture više nije samo tehnološko pitanje. Ono postaje pitanje konkurentnosti gospodarstva, sigurnosti i dugoročnog razvoja Europe.