Zašto ‘banka za kriminalno podzemlje‘ u švicarskom nuklearnom bunkeru gomila neviđene količine zlata?

U Švicarskoj postoji oko 370.000 nuklearnih bunkera, relikata Hladnog rata koji se danas uglavnom rijetko koriste. No u jednom od njih posljednjih je mjeseci mnogo više aktivnosti nego u ostalima, piše Bloomberg. Svakog se tjedna u visokosigurnosni trezor, u vlasništvu kripto-diva Tether Holdingsa, doprema više od tone zlata. Time je Tether postao najveći poznati privatni vlasnik zlatnih poluga izvan banaka i nacionalnih država.

Tijekom protekle godine Tether se tiho prometnuo u jednog od najvažnijih novih aktera na globalnom tržištu zlata. Njegova agresivna akumulacija plemenitog metala odražava rastuće nepovjerenje prema državnom dugu i fiat-valutama, što je trend koji dijele i dio kriptoindustrije i središnje banke. Upravo je ta kombinacija strahova i potražnje jedan od ključnih razloga zašto je cijena zlata dosegla povijesne vrhunce, probivši granicu od 5.200 dolara po unci.

No u unutarnjem funkcioniranju Tethera i njegovoj "zlatnoj strategiji" zna se relativno malo.

U razgovoru za Bloomberg, glavni izvršni direktor Paolo Ardoino usporedio je ulogu Tethera na tržištu zlata s onom središnje banke te ustvrdio da bi geopolitički suparnici SAD-a mogli pokrenuti valute potkrijepljene zlatom kao alternativu dolaru. Tether, kaže, namjerava nastaviti ulagati goleme profite u zlato te se postupno upustiti i u aktivno trgovanje metalom, konkurirajući velikim bankama.

Prema Ardoinu, Tether danas drži oko 140 tona zlata, vrijednih približno 24 milijarde dolara. Samo prošle godine kupili su više od 70 tona, više nego gotovo bilo koja pojedinačna središnja banka. Kupnje se nastavljaju tempom od jedne do dvije tone tjedno. - Zlato se fizički čuva u bivšem nuklearnom bunkeru u Švicarskoj, iza višeslojnih čeličnih vrata, jer je posjedovanje fizičkog metala ključno - naglašava Ardoino.

Tether zarađuje ponajprije putem svojeg dolarskog stablecoina USDT-a, kojeg je u opticaju oko 186 milijardi dolara. Prikupljeni dolari ulažu se u američke državne obveznice, zlato i drugu imovinu, čime tvrtka ostvaruje goleme kamatne i trgovačke profite. Zlato danas čini sve veći udio Tetherovih rezervi, uz američke trezorske zapise, bitcoin i druge instrumente.

Analitičari smatraju da je Tether svojim kupnjama pridonio snažnom rastu cijene zlata, iako to, naravno, nije jedini uzrok. Središnje banke i ETF-ovi zajedno su kupili više od 1.500 tona zlata. Ipak, razmjeri Tetherovih kupnji izdvajaju ga kao novog, značajnog aktera.

Paolo Ardoino, glavni izvršni direktor Tethera

David Becker/zuma Press/profimedia

Osim fizičkog zlata, Tether ulaže i u tzv. royalty kompanije povezane s rudarenjem zlata, ponajviše u Kanadi. Tvrtka također snažno gura proizvod Tether Gold (XAUT), token pokriven fizičkim zlatom, kojeg je već izdano u protuvrijednosti oko 16 tona zlata. Ardoino procjenjuje da bi XAUT do kraja godine mogao doseći tržišnu vrijednost od 5 do 10 milijardi dolara, što bi zahtijevalo još intenzivnije kupnje zlata.

Iako ta strategija nosi rizike (svako udaljavanje od dolara može ugroziti stabilnost USDT-a), zasad se Tetherova oklada na zlato pokazala iznimno uspješnom. Kako zaključuje Bloomberg, Tether je savršeno uhvatio duh vremena: u svijetu koji sve više sumnja u fiat-valute, kripto-korporacija se ponaša poput središnje banke i gomila zlato.

No isti taj USDT koji Tetheru puni trezor i omogućuje kupnju zlata, prema pisanju The Economista, istodobno služi kao najpraktičnija “tračnica” za globalno pranje novca; koriste ga ulične narko-mreže kao i sankcionirani Rusi.

Veliki istraživački tekst The Economista započinje naizgled bezazlenim policijskim slučajem. U studenome 2021. britanska policija na autocesti M1 zaustavlja kurira Fawada Saiedija i u njegovu vozilu pronalazi više od 250.000 funti gotovine. U kontekstu britanskog tržišta droge riječ je o relativno skromnom iznosu, rutinskoj zapljeni koja sama po sebi ne bi značila mnogo. Pravi preokret nastaje tek kada policija pregleda njegov mobitel. U porukama otkriva izravne veze s mrežom Ekaterine Zhdanove, ruske “crypto” posrednice za koju će se pokazati da ima ključnu ulogu u globalnom pranju novca.

Iz tog trenutka razvila se višegodišnja istraga pod nazivom Operation Destabilise, koja postupno razotkriva ono što Economist opisuje kao transnacionalni kriminalni “supermrežni” sustav. Britanske narko-bande i ruske hakerske skupine u toj mreži nisu bile izravno povezane niti su nužno znale jedna za drugu. Njihova poveznica bila je financijska. Obje strane suočavale su se s istim problemom: kako koristiti ilegalno stečen novac bez prolaska kroz klasični bankarski sustav. Britanske bande zarađivale su goleme količine gotovine prodajom droge, ali taj novac nisu mogle položiti u banke bez rizika od otkrivanja. S druge strane, ruske hakerske i ransomware skupine zarađivale su u kriptovalutama poput bitcoina, no javna priroda blockchaina činila je velike transfere rizičnima, dok su sankcionirani oligarsi i povezani krugovi bili isključeni iz zapadnog financijskog sustava.

U tom se prostoru pojavljuju posrednici koji povezuju te paralelne ekonomije. Njihova je uloga bila prikupljati gotovinu od zapadnoeuropskih kriminalnih skupina i istodobno omogućiti ruskim klijentima da premjeste vrijednost izvan dosega sankcija. Umjesto fizičkog prijenosa novca ili bankovnih transakcija, poravnanje se odvijalo putem stablecoina USDT (Tethera). Digitalni novac omogućio je da se vrijednost trenutačno prebaci između digitalnih novčanika u različitim državama, bez prelaska granica s gotovinom i bez uključivanja banaka.

Na taj su se način ulični kriminal, kibernetički napadi i geopolitičke sankcije povezali u jedinstven sustav. Različiti akteri djelovali su u vlastitim sferama, ali su bili povezani istim financijskim kanalom. Upravo zato Economist govori o transnacionalnoj kriminalnoj “supermreži”: ne zato što su svi sudionici koordinirano surađivali, nego zato što ih je ista infrastruktura učinila dijelovima iste funkcionalne cjeline.

Ključna teza Economista jest da je Tether (USDT) idealno sredstvo za to jer je “stabilan” (1 token ≈ 1 USD), jeftin za transfer i masovno prihvaćen, ali često prolazi bez intenziteta provjera kakve imaju banke. Poanta nije samo da kripto može pomoći pranju, nego da Tether, kao najrašireniji stablecoin, može povezati različite podzemne ekonomije u jedan učinkovit sustav.

Britanski list dalje navodi da je Tether u 2024. godini ostvario više od 13 milijardi dolara profita uz svega oko 150 zaposlenih, što ga čini jednom od najprofitabilnijih kompanija na svijetu po zaposleniku. Istodobno, USDT se širi do razmjera koje Economist opisuje kao “podzemnu banku”: s jedne strane omogućuje jeftine i brze doznake ljudima u siromašnim i slabo upravljanim državama, a s druge strane kriminalnim mrežama pruža gotovo savršen alat za brzo prebacivanje novca izvan dosega klasičnog nadzora.

Tekst također ističe regulatorno-politički zaokret u Sjedinjenim Državama nakon izbora 2024., koji je doveo do znatno opuštenijeg stava prema stablecoinima. Paralelno s time, Tether sve čvršće ulazi u financijski mainstream, ponajprije kroz suradnju s velikim institucijama poput one s Cantor Fitzgeraldom, čime dodatno jača svoj legitimitet.

Međutim, The Economist upozorava da postoji dubok raskorak između Tetherovih javnih tvrdnji o suradnji s vlastima i stvarne razine nadzora. Dok tradicionalne banke zapošljavaju tisuće stručnjaka za usklađenost i sprječavanje pranja novca, Tether navodi da se oslanja na tek nekoliko desetaka istražitelja, i to u trenutku kada svako tromjesečje dobiva desetke milijuna novih korisnika. U tom nesrazmjeru, zaključuje The Economist, leži i glavni rizik: sustav koji se širi brzinom globalne infrastrukture, ali se nadzire kao da je običan start-up.