Europa mora financirati novu industriju, energetsku i digitalnu tranziciju te vlastitu sigurnost, a njezina tržišta kapitala još znatno zaostaju za američkima. Razmjere tog jaza pokazuje podatak Europske komisije: kapitalizacija burzi u Europskoj uniji 2024. iznosila je 73 posto BDP-a, a u Sjedinjenim Državama 270 posto. Za europske tvrtke razvijenije i povezanije tržište značilo bi dostupniji kapital za rast, a za građane više mogućnosti ulaganja vlastite štednje.
Kako smanjiti taj jaz i otvoriti prostor za snažniji razvoj Hrvatske, Slovenije i cijele regije? To je središnje pitanje konferencije Tržišta kapitala 2026., tradicionalnog hrvatsko-slovenskog foruma Jutarnjeg lista i Dela, koji će se održati u utorak, 20. listopada, u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade.
Pod naslovom „Kako ojačati financijsku moć Europe i regije”, forum okuplja ministre financija Hrvatske i Slovenije, čelnike burzi iz Zagreba, Ljubljane i Varšave te vodeće ljude mirovinskih i investicijskih fondova, banaka, osiguravatelja i fintech industrije. Na istoj će se pozornici susresti oni koji oblikuju financijsku politiku, upravljaju kapitalom i stvaraju infrastrukturu za njegovo ulaganje.
Konferencija dolazi u trenutku kada Europska unija nastoji povezati svoja fragmentirana financijska tržišta i kroz Uniju štednje i ulaganja učinkovitije usmjeriti kapital prema gospodarstvu. Za Hrvatsku i Sloveniju ulog je konkretan: kako osigurati da domaće tvrtke lakše financiraju širenje, da regionalna tržišta privuku nove ulagače i da domaća štednja snažnije pridonese razvoju.
Dva ministra financija na istoj pozornici
Konferenciju će otvoriti Ana Hanžeković Krznarić, predsjednica Uprave Hanza Medije, nakon čega će se sudionicima obratiti Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske, te mag. Andrej Šircelj, ministar financija Republike Slovenije.
Njihovi će govori otvoriti pitanja koja izravno određuju budućnost regionalnih tržišta: kako ukloniti prepreke ulaganjima, potaknuti financiranje kroz tržište kapitala i ojačati položaj dviju susjednih članica eurozone u europskim financijskim tokovima.
Globalni okvir rasprave postavit će Edoardo Campanella, direktor i glavni urednik The Investment Institutea by UniCredit, uvodnim izlaganjem o gospodarskim i geopolitičkim okolnostima u kojima Europa mora pronaći kapital za novu fazu razvoja.
CEO Talk: Tko će financirati budućnost Europe?
Nakon uvodnog izlaganja slijedi razgovor Benjamina Jošara, predsjednika Uprave Triglav Investmentsa, i Maje Bešević Vlajo, predsjednice Uprave ZB Investa, o ulozi institucionalnog kapitala, dugoročne štednje i financiranja europske konkurentnosti.
Kako štednju pretvoriti u produktivna ulaganja? Što mirovinski i investicijski fondovi mogu učiniti za rast domaćih kompanija? I kako građanima omogućiti da kroz ulaganja sudjeluju u tom rastu? Razgovor će povezati europske financijske ambicije s odlukama koje utječu na poslovanje tvrtki, vrijednost štednje i buduće mirovine.
Dugoročni kapital za rast i otpornost
Prvi okrugli stol, „Tržišta kapitala u novoj globalnoj stvarnosti” (10:00–10:45), posvećen je financijskoj otpornosti, autonomiji i konkurentnosti Europe.
Sudjeluju Matej Golob Matzele, predsjednik Uprave Modre zavarovalnice, Matija Weiss, upravitelj imovine u PRVA pokojninskoj, Dubravko Štimac, viši izvršni direktor PBZ-a, Kristijan Buk, predsjednik Udruge mirovinskih fondova, i Igor Čičak, predsjednik Uprave i glavni partner Provectus Capital Partnersa.
Rasprava će otvoriti pitanje kako mobilizirati dugoročni kapital za strateške projekte, od infrastrukture i energetike do novih tehnologija, te kakvu ulogu u tome mogu preuzeti mirovinski i osiguravajući fondovi. Poseban naglasak bit će na povezivanju manjih regionalnih tržišta i stvaranju investicijskih prilika koje mogu privući domaće i međunarodne ulagače.
Nakon stanke za kavu, Zorana Baković, dugogodišnja azijska dopisnica Dela, u razgovoru „Europa između SAD-a i Azije” (11:10–11:25) govorit će o položaju Europe u nadmetanju gospodarskih sila i posljedicama tog nadmetanja za investicije, tehnologiju i financijsku neovisnost.
Digitalna plaćanja, tokenizacija i kripto: kako se mijenja financijski sustav
Drugi okrugli stol (11:25–12:05) posvećen je digitalnom platnom prometu, tokenizaciji i institucionalnoj ulozi kriptovaluta.
O tome kako nove tehnologije mijenjaju plaćanja, ulaganja i tržišnu infrastrukturu raspravljat će Uroš Ačko, direktor SID upravljanja premoženja, Vid Pajič, član Uprave Ilirike, Sašo Šmigič, član Uprave Generali Investmentsa, i Hrvoje Ćosić, suosnivač i direktor Aircasha.
U središtu će biti tokenizacija imovine i vrijednosnih papira, likvidnost sekundarnih tržišta, digitalni euro i regulirani kriptoproizvodi, uz pitanja sigurnosti, povjerenja te vlasništva nad podacima i financijskom infrastrukturom. Za hrvatsko i slovensko tržište ključno je kako te promjene iskoristiti za razvoj novih proizvoda i privlačenje ulagača.
Zagreb, Ljubljana i Varšava: tri burze na istoj pozornici
Konferenciju zaključuje razgovor čelnika triju burzi — sastav koji se rijetko viđa zajedno na jednoj pozornici. Završni okrugli stol (12:05–12:35) okuplja Tomasza Bardziłowskog, glavnog izvršnog direktora Varšavske burze, Ivanu Gažić, predsjednicu Uprave Zagrebačke burze, i Marka Bombača, predsjednika Uprave Ljubljanske burze.
Razgovor troje burzovnih čelnika stavit će u fokus povezivanje tržišta, povećanje likvidnosti, privlačenje novih ulagača i poticanje kompanija na izlazak na burzu. Varšavsko iskustvo razvoja snažnog tržišta kapitala otvorit će prostor za usporedbu s hrvatskim i slovenskim mogućnostima.
Kako stvoriti tržište na kojem domaće kompanije mogu prikupiti kapital za međunarodni rast, a ulagači pronaći dovoljno kvalitetnih prilika? Odgovor na to pitanje bit će jedan od ključnih za financijsku budućnost regije.
Sve rasprave moderira Mislav Togonal (HRT).
Registracija sudionika počinje u 8:30, program u 9:00, a konferencija završava u 12:35, nakon čega slijedi domjenak za sudionike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....