GLOBUSOV INTERVJU

Tomislav Fain: ‘Za turističke agencije i ovo je bila loša sezona, daleko smo od oporavka‘

Možda nagodinu budemo imali nešto manje gostiju, ali to ne mora biti nužno loše

Tomislav Fain

 Jure Miskovic/cropix

Vlasnik zadarske turističke agencije Terra Travel Tomislav Fain drugi je mandat na čelu Udruge hrvatskih putničkih agencija. Upravo je poslovanje turističkih agencija segment turizma koji je među najpogođenijima pandemijom. S Fainom, koji je jedan od najaktivnijih turističkih djelatnika, razgovarali smo o protekloj turističkoj sezoni, stanju u segmentu organiziranih putovanja, oporavku turizma i djelatnosti turističkih agencija.

Turistička sezona bila je bolja od očekivane. Kako je vi ocjenjujete s pozicije predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija?

- Ocjena uglavnom ovisi o točki s koje gledamo. Ako je polazišna točka svibanj, kada se ništa dobro nije događalo što se tiče turizma, onda smo svi sretni i zadovoljni. Čak je i velika većina putničkih agencija čije je poslovanje vezano uz ljetnu sezonu dobro poslovala. Međutim, ako bismo se s pozicije putničkih agencija uspoređivali s 2019. godinom, onda je za nas općenito ovo loša sezona. Dosta smo izgubili i još smo daleko od idealne slike. Ipak, optimistični smo jer smo odradili solidnu glavnu sezonu, što i nismo očekivali. Kad gledamo općenito turistički sektor uključujući hotelijere, ugostitelje, iznajmljivače, onda sezonu možemo ocijeniti dobrom. Kolege su uglavnom zadovoljne ljetnom sezonom.

A jesu li vaše kolege vlasnici putničkih agencija zadovoljni?

- Jedan dio je zadovoljan. Agencije koje su specijalizirane za privatni smještaj i nautiku poslovale su zadovoljavajuće jer su odradile dobru sezonu. Otprilike su na razini 2019. godine, a ima i slučajeva da imaju i nešto bolje rezultate nego 2019. Agencije koje su specijalizirane za daleka tržišta nisu mogle imati dobru sezonu. Nisu napravile gotovo ništa. One koje su specijalizirane za putovanja prema inozemstvu su počele nešto raditi, ali to je još daleko od nekadašnjih brojki. Sada bi trebao doći period kada bi i one trebale nešto odraditi. Kad bismo se uspoređivali s 2019., onda bi se vidjelo da smo realno daleko od oporavka. Ohrabruje nas određeni promet kroz rujan i listopad i što su počeli upiti, pa čak i rezervacije za narednu sezonu, za doček Nove godine, za skijanje, da su počeli neki natječaji za školska putovanja. To daje nadu da bismo se nagodinu mogli vratiti na slične pokazatelje kao u godinama prije pandemije. Doduše, postoji i bojazan jer je i dalje je velika neizvjesnost.

Koliko bi to moglo iznositi u postocima?

- Što se tiče moje agencije Terra Travel, mi smo na nekih 30 posto u odnosu na 2019. Na toj je razini otprilike i prosjek djelatnosti. Kako mi imamo jedan dio poslovanja vezan za nautički turizam, možemo reći da smo u tom segmentu dobro poslovali, a u ostalima je to još daleko od nekadašnjeg. Organizirani izleti su u velikom padu, transfera je puno manje, nismo odradili niti jednu grupu vezanu uz školska putovanja. Ipak, bolje je, u svibnju smo još razmišljali o tome hoćemo li preživjeti.

Jeste li otpuštali radnike?

- Terra Travel nije otpustio nijednog radnika. Puno su nam pomogle mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta. Da nije bilo tih mjera, vjerojatno bi sve agencije u Hrvatskoj otpustile 80 posto radnika. Čim smo mogli, mi smo radnicima povećali plaće. Doduše, izgubili smo i jedan dio zaposlenika zato što je vladala velika nesigurnost u našem sektoru. Konkretno, našu su tvrtku napustile dvije jako bitne osobe koje su kod nas radile deset godina. Našli su sigurniji posao izvan turizma. Pitanje je hoće li se ikad vratiti poslu za koji su se školovali i u kojem su se usavršavali i doista postali odlični.

Na koji su se način agencije prilagodile novim uvjetima poslovanja?

- Moralo je doći najprije do prilagodbe propisanim epidemiološkim mjerama. A, recimo, agencije koje su radile i bile specijalizirane za daleka putovanja morale su tražiti novu tržišnu nišu i nova tržišta, što nije nimalo lako. Takvima nije bilo lako nadoknaditi manjak gostiju, a nije se lako ni pozicionirati na novom tržištu na kojem je također došlo do smanjenja interesa za putovanja zbog pandemije. Osim toga, na tom tržištu posluju agencije koje ga poznaju jako dobro. Nije lako u pola godine promijeniti način poslovanja. Naravno da u istoj situaciji nisu male agencije s dvoje zaposlenih i velike s velikim brojem zaposlenih. Male agencije, a pogotovo one koje posluju na Jadranu, mogu puno lakše opstati. Do oporavka tržišta mogu, recimo, otvoriti mjenjačnicu, mogu iznajmljivati neke proizvode kako bi ostvarile kakav takav prihod. Veće agencije koje imaju veliki broj zaposlenih teško mogu nadoknaditi pad tržišta.

Je li došlo do prestanka poslovanja nekih agencija?

- Da, došlo je do gašenja jednog broja agencija, ali i do otvaranja novih malih agencija. Udruga hrvatskih putničkih agencija čak je narasla što se tiče broja članova. Imamo ukupno 240 članica, što je za desetak više nego 2019. Što se tiče naših članica, nažalost, ugasile su se četiri. U ovom trenutku samo je jedna agencija u blokadi. Osim 240 članica UHPA, ima i oko 100 pridruženih članica. Radi se o hotelima, ugostiteljskim objektima, rent a car tvrtkama, turističkim vodičima...

Koliko ukupno ima agencija u Hrvatskoj?

- Teško je precizno znati koliko je ukupno agencija. Neke tvrtke koje se bave drugim poslovima registrirane su i za poslove putničkih agencija. Prema mojoj procjeni, aktivno je manje od 500 agencija, a možda je najbolji pokazatelj to što je 320 agencija zatražilo pomoć Vlade RH za očuvanje radnih mjesta. Rijetki su oni koji nisu trebali pomoć.

Koliki su članice UHPA ostvarile prihod u 2019., a koliki bi mogao biti ove godine?

- U 2019. godini naše su članice imale prihod oko 3,5 milijardi kuna. Zapošljavale su oko 6000 radnika. Prošle smo godine imali pad od oko 90 posto, a ove godine smo možda ukupno ostvarili oko 30 posto prometa iz 2019.

Je li došlo do promjene trenda u poslovanju agencija? Specijaliziraju li se putničke agencije?

- Teško je govoriti o trendu jer je sada isključivo borba za preživljavanje. Većina nas je radila bilo što samo da nešto odradimo. Moguće je da ćemo se u narednim godinama pokušati specijalizirati ili pronaći svoju nišu.

Kako komentirate agencije koje nisu vratile novac maturantima od ekskurzija?

- Ovo je situacija koju nitko nije očekivao. Kriza nas je sve zatekla i iznenadila. Neke su agencije bile u boljem, a neke u lošijem stanju. Naša agencija imala je sretnu okolnost koja možda u nekim drugim okolnostima ne bi bila sretna. Terra Travel imao je takve ugovore s partnerima da bi novac uplaćivali sedam dana prije početka ekskurzije. Takve odnose smo imali zbog dugogodišnjeg međusobnog povjerenja. Novac od ekskurzija bio je na našem računu pa smo ga vrlo jednostavno vratili roditeljima. Da nije bilo toga, pitanje je što bi bilo danas i bih li uopće bio predsjednik UHPA. Možda bismo u nekim okolnostima ostali dužni klijentima. Dio agencija isplatio je značajan novac svojim inozemnim partnerima, koji su u ovoj krizi propali, i našao se u teškoj situaciji.

Koliko agencija nije uspjelo vratiti novac?

- Preživjelo je 98 posto agencija i one su vratile novac. Međutim, po dvije-tri splitske i zagrebačke putničke agencije nisu uspjele reagirati ili nisu imale mogućnosti vratiti novac. Možda, od njih šest-sedam, dvije nisu namjerno htjele vratiti novac. Ostale nemaju mogućnost jer ne mogu dobiti kredite. Razumijem roditelje jer su uplatili novac, ali suosjećam s kolegama koji zbilja to nisu mogli napraviti. Neke od tih agencija, koliko sam upućen, još nastoje doći do novca kako bi ga vratile roditeljima. Od agencija koje nisu više sporne velika većina je vratila novac ili je odradila putovanja. Nažalost, u medijima su prostor zauzele neke koje nisu mogle ili nisu htjele vratiti novac.

Jesu li neke agencije prodavale imovinu kako bi vratile novac roditeljima?

- Da, toga je bilo dosta. Dio agencija prodao je neku nekretninu i od toga vratio dug. Naša agencija prodala je tri broda koja smo imali da bismo osigurali kakvu-takvu likvidnost.

Jeste li vi i vaše kolege optimisti?

- Jesmo, optimizam nam ulijeva činjenica da radimo na pripremi 2022. godine. Velik je broj upita, aktivirali su se turoperatori. To nam svakako daje nadu i puni nas energijom. Radi se na proizvodima, a ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska odradila ovu sezonu jako dobro. Ne bi bilo u redu ne pohvaliti Vladu, koja je odlično pripremila sezonu. Bilo je puno stvari u kojima smo prednjačili u odnosu na konkurenciju.

Ima li dugoročnih dobitaka iz ove sezone?

- Ove godine došli su nam neki turoperatori koji dosad nisu bili aktivni u Hrvatskoj. Vjerojatno će, nakon što su se uvjerili u kvalitetu naše destinacije, nastaviti raditi naše tržište. Za idući godinu i aviokompanije najavljuju povećanje broja letova. U ovom trenutku sve izgleda dobro. Međutim, još vlada neizvjesnost. Uostalom, na početku 2020. godine sve je izgledalo savršeno, a znamo kako je bilo. Zato uvijek treba biti pametan, oprezan i ne zalijetati se.

A što je s cijenama koje su se povećale?

- Teško je govoriti o cijenama. Istina je da su se cijene usluga povećale. Moje je stajalište da se mora pružiti vrijednost za novac. Ako ste uložili i podigli kvalitetu usluge ili proizvoda, imate i opravdan prostor za podizanje cijene. S druge strane, nije korektno podignuti cijenu, recimo, za 30 posto a da niste ništa uložili. Tržište će sve to regulirati. Svjedočili smo ove godine da su svakakve cijene prolazile i da su gosti to prihvaćali. Dakle, ako imate kupca za neki proizvod, onda je to u redu ako je gost zadovoljan, bez obzira na cijenu. Meni najviše smetaju slučajevi otkazivanja gostima da bi se podigla cijena. To je ispod svakog standarda. Međutim, i to će, siguran sam, prepoznati tržište. Danas je sve online, tako da će se vrlo lako takvi slučajevi prepoznati i dobiti zaslužen bojkot tržišta.

Iduće sezone se očekuje jače otvaranje destinacija koje ove godine nisu baš bile aktivne. Može li to poremetiti planove za hrvatski turizam?

- Često se kod nas tvrdi kako se turizam događa tek tako. Moje je mišljenje da se kod nas turizam ne događa, nego je u njega uloženo puno znanja, truda, a i novca. Jako puno je zadovoljnih gostiju otišlo iz Hrvatske. Može se reći da turistički radnici obavljaju vrhunski posao. Uvijek nas upozoravaju da se drugi vraćaju i otvaraju, a mi svake godine imamo sve više gostiju. Rastemo i u noćenjima i u cijenama usluge, ali cijenama utemeljenima na kvaliteti. Možda nagodinu budemo imali nešto manje gostiju, ali to ne mora biti nužno loše. Sjetimo se da smo u ljeto 2019. bili doslovno zagušeni, da su vladale velike gužve. Ako i izgubimo koji postotak gostiju, to ne mora biti baš loše. Neće se dogoditi ništa strašno. Važno je da je gost zadovoljan. Sigurno je da ćemo mi još neko vrijeme biti u prednosti u odnosu na ostale destinacije. Stvar je vrlo jednostavna. Samo zadovoljne goste možemo zadržati i samo će nama se vraćati zadovoljni gosti.

Kako riješiti problem radne snage?

- Moje tvrtke nisu imala problem s osiguranjem dovoljnog broja radnika. U 2019. smo ukupno u svim djelatnostima imali 200 zaposlenih i bili ponosni što je 198 bilo iz Zadarske županije. Nažalost, dolaskom pandemije situacija se mijenja. Izgubio se dio odličnih radnika, tako da su se neki odselili, a neki otišli u druge djelatnosti jer je teško živjeti u neizvjesnosti. Glavni razlog za to bio je što im nismo mogli jamčiti sigurnost primanja zbog situacije koja nas je zahvatila. Dio djelatnosti je i za vrijeme pandemije normalno radio i imao normalna primanja pa su mogli lakše privući radnike.

Netko tko je radio vikende i svaki dan u ugostiteljstvu, dobije slobodan vikend kad prijeđe u graditeljstvo. Otvaraju se novi hoteli i ugostiteljski objekti, imamo više agencija, restorana ali i više gostiju. Neke su se i navike promijenile. Nekada su radnici u ugostiteljstvu radili 12 sati na dan, a sada rade sedam. Trebamo se prilagoditi tržištu. Ništa se kod nas ne događa što se već ne događa u Europi. Isto se dogodilo u Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj... U svim tim zemljama vidite radnike iz cijelog svijeta. Moramo školovati što više djece za turistička zanimanja. To su zanimanja u kojima se može dobro zarađivati. Prošlo je vrijeme kad su se radnici u ugostiteljstvu izrabljivali. Danas svi radnici za vrijeme sezone imaju slobodne dane. To prije nije bilo tako.

image

GLOBUS

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. travanj 2024 13:44