Jedna od „vrućih“ tema koja se posljednjih mjeseci opet intenzivirala među poduzetnicima jest problem načina prijave na projekte koji apliciraju na sredstva iz NPOO-a po, većini omraženom, sistemu „najbrži prst“. Stoga je Hrvatska gospodarska komora posljednja dva i pol mjeseca u intenzivnim razgovorima s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kako bi se u spomenutim natječajima stavio veći naglasak na kvalitetu projektnog prijedloga, a ne brzinu prijave projekta. Suradnja HGK s nadležnim ministarstvom uskoro će se vidjeti i u konkretnim pomacima u praksi, a o svemu tome, kao i o aktualnoj gospodarskoj situaciji, razgovarali smo s Tomislavom Radošem, potpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj.
Krenimo od teme koja je trenutno u velikoj mjeri važna brojnim našim poduzetnicima, a to je financiranje projekata sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U tom je planu nešto više od 10 milijardi kuna namijenjeno poslovnom sektoru, odnosno privatnim investicijama koje bi nas, govori se, najbrže trebale izvući iz inflacije i eksternih šokova s kojima je naše gospodarstvo danas suočeno. Na koji način se mogu prijaviti projekti za financiranje tim sredstvima?
Trenutno u Hrvatskoj postoje dva modela prijave projekata za financiranje – trajno otvoren i privremen poziv. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Kod trajno otvorenog poziva, tzv. najbržeg prsta, prednost je ta što poduzetnici, zbog načina pregleda i ocjene projekta, brže mogu doći do sredstava. Međutim, može se dogoditi da zbog nedovoljno brze prijave najkvalitetniji projekti ostanu uskraćeni za sufinanciranje. S druge strane kod privremenog poziva, u kojem je kriterij odobravanja projekata prvenstveno kvaliteta projektnog prijedloga, zbog postupka evaluacije svih prijavljenih projekata te potencijalnih prigovora i žalbi poduzetnici su u pojedinim slučajevima primorani duže vremena čekati na bespovratna sredstva koja su im prijeko potrebna, a što je posebno važno kod projekata kojima je nužno brzo dovršenje investicijskog ciklusa.
Kakvo je mišljenje HGK oko načina prijavljivanja na projekte koji se sufinanciraju iz NPOO ?
U HGK smo, s ciljem prihvaćanja za sufinanciranje i provedbe što kvalitetnijih projekata, zagovornici modela koji veću težinu stavlja na kvalitetu projektnog prijedloga te smo stava da brzina prijave projekta ne bi trebala imati presudan utjecaj na prolaznost projekata i njihovo prihvaćanje za sufinanciranje. Stoga smo posljednja dva i pol mjeseca u intenzivnim razgovorima s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Naišli smo na visoku razinu razumijevanja od strane Ministarstva koje je, na prijedlog i u dogovoru s Hrvatskom gospodarskom komorom, a na zahtjev većine naših članica, povisilo bodovni prag za prvi natječaj u okviru NPOO-a namijenjen privatnom sektoru – Komercijalizaciju inovacija, s početnih 60 na 70 posto minimalnih bodova u ocjeni kvalitete potrebnih za financiranje.
Kakvo je mišljenje HGK oko načina prijavljivanja po kriteriju takozvanog najbržeg prsta?
Jako smo zadovoljni najavom koju smo dobili od Ministarstva da će idući, ujedno i najznačajniji natječaj u okviru NPOO-a, a to je "Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo" u vrijednosti 1,9 milijarde kuna biti objavljen isključivo po modelu privremenog poziva, čime će se u potpunosti izbjeći tzv. „najbrži prst“, a osigurati evaluacija svih prijavljenih projekata te, nadamo se, prolaznost projekata visoke razine kvalitete. Zajedno s našim članicama nastavljamo zagovarati isti model i za buduće natječaje u ingerenciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva turizma i sporta za koja trenutno imamo naznake da će biti objavljeni po modelu privremenog poziva.
Koliko globalni poremećaji vezani uz aktualnu krizu u lancima vrijednosti imaju utjecaja na hrvatsko gospodarstvo?
Pandemija, potres, rat u Ukrajini, inflacija, neizvjesnost - obilježile su, a i nastavljaju svoj daljnji utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe od početka pandemije nisu samo prolazni problem i za očekivati je da će se oni nastaviti i dalje. Već sada osjećamo učinke gospodarskih i tržišnih poremećaja nastalih kao posljedica krize u Ukrajini – od cijene energenata do funkcioniranja financijskog sustava koji je u velikoj mjeri pogođen sankcijama zapada prema Rusiji. No, ova kriza i poteškoće u globalnim lancima dobave zbog pandemije i rata u Ukrajini diktiraju smještanje proizvodnje blizu tržištima kojima je ona namijenjena i tu vidimo priliku za hrvatsko gospodarstvo, što su istaknuli i predstavnici tvrtki na nedavnoj konferenciji HGK "Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti“.
Koji su sektori i tvrtke najviše ugroženi?
Nema tvrtke i sektora koji nije osjetio posljedice poremećaja u globalnim lancima vrijednosti. U početku pandemije najviše je bio pogođen turistički i ugostiteljski sektor te kulturne i kreativne industrije kojima je gotovo cijelo vrijeme pandemije bio onemogućen rad. Nestašica i snažan rast cijena sirovina i energenata utjecali su na cijelu prerađivačku industriju. Snažne posljedice osjetit će i sektor poljoprivrede zbog visokih ulaznih cijena što će dovesti do povećanja cijena hrane. Visoke cijene goriva pogađaju prijevoznički sektor, a dodatno uz ograničavanje letova iznad Rusije i avio prijevoz. Isto tako, prisutna je nestabilnost financijskog tržišta pa se očekuje i dalji rast kamata što će dodatno opteretiti već ionako ranjivo gospodarstvo. Već drugu godinu za redom svjedočimo nestašici poluvodiča i značajnim produljenjima rokova isporuke komponenti za strojeve i uređaje, što rezultira zatvaranjem tvornica. Vrlo ozbiljan problem imaju sve one djelatnosti koje rast cijena ne mogu prebaciti na kupce. Sve ove izazove tvrtke neće same moći prevladati. To je prepoznala i Europska komisija te je donijela novi privremeni okvir potpora pogođenim tvrtkama koji bi Vlada RH, po našem mišljenju, trebala primijeniti.
Kako Hrvatska, kao malo i ovisno tržište o ostalim tržištima, koristi moguće prilike za jačanje izvoznih kapaciteta i internacionalizaciju svojih industrija?
Svoju najbolju priliku za jačanje internacionalizacije poslovanja poduzeća, Hrvatska ima u vidu povećanja inovativnosti gospodarstva, a time i šansu za povećanje globalne konkurentnosti. Prilike se prije svega nalaze u povezivanju i suradnji unutar strateških okvira koji potiču ideje i konkretnija područja za IRI aktivnosti i inovacije, kako proizvoda i usluga, tako i poslovnih modela. Putem Strategije pametne specijalizacije – S3, identificiraju se sektori i područja koja uz kritičnu masu u kapacitetima koje posjedujemo najviše obećavaju, te se u tim sektorima posredstvom ulaganja u IRI aktivnosti, pokušavaju uključiti svi relevantni dionici s ciljem da se poveća konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Strategijom pametne specijalizacije cilj je odabrana područja gdje postoje početni kapaciteti i koja najviše obećavaju, transformirati u globalno konkurentne sektore koji će se jače uključiti u globalne lance vrijednosti, te time postati zamašnjaci hrvatskog izvoza.
Hrvatska gospodarska komora daje snažnu podršku u uključivanju domaćih tvrtki u europske projekte od zajedničkog značaja te tradicionalno podupiremo tvrtke u internacionalizaciji njihovog poslovanja.
Kako HGK pomaže hrvatskim tvrtkama koje značajnije posluju na ruskom i ukrajinskom tržištu? Što im možete pružiti?
HGK svojim članicama daje kontinuiranu podršku za rad na tržištima Ukrajine i Rusije. U stalnom smo kontaktu s Veleposlanstvom RH u Ukrajini, naše Predstavništvo u Moskvi pruža podršku tvrtkama na terenu, prikupili smo putem ankete prijedloge hrvatskih tvrtki za moguću pomoć Vlade RH i mjere za nadoknadu gubitaka sukladno odlukama EK, izdajemo pisma potvrde tvrtkama za postojanje mjera ograničenja u poslovanju s Rusijom i o postojanju izvanrednog stanja u Ukrajini te neprestano savjetujemo i povezujemo tvrtke s kadrovima i institucijama.
Na koji će se način s Hrvatska u novom višegodišnjem financijskom okviru EU planira, kroz specijalizaciju i industrijsku tranziciju, pripremiti tvrtke za internacionalizaciju?
Obje nove razvojne strateške odrednice koje će se financirati u novom Višegodišnjem financijskom okviru do 2027. - i pametna specijalizacija i industrijska tranzicija, baziraju se na konceptima vrijednosnih lanaca unutar prioritetnih područja u kojima će se poticati inovacijske aktivnosti. Takvi lanci imaju međunarodni karakter pa stoga jači ulazak u takve strukture implicira pojačanu internacionalizaciju tih tvrtki. Dodatno jačanje internacionalizaciji sigurno očekujemo u povezivanju domaćih kapaciteta u realizaciji transformacijskih ciljeva u obje strategije. Naime, očekujemo da ćemo kroz te instrumente jače promovirati modele klasterskog djelovanja kakav se intenzivno koristi u EU i koji je okosnica internacionalizacije malih i srednjih tvrtki uz one veće na zahtjevnom globalnom tržištu.
Što bi se dogodilo kada bi u postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija postala vertikalna industrija? Tvrdite da HGK u suradnji sa svojim Udruženjem za IT upravo to zagovara.
Zadaća Strategije pametne specijalizacije nije samo inovacija, već i transformacija onih područja na koje je tematski fokusirana.. Ako gledamo to isključivo kroz IRI pozive, jedini siguran pokazatelj je udio bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u (GERD) koji će narasti. No da li će sam IRI utjecati i na prelijevanje znanja, transfer tehnologija, rast tvrtki te jače priključivanje i napredovanje u lancima vrijednosti? Mislim da uz inovacije treba ostvariti i transformaciju u poslovanju, što bi jače utjecalo na sve što je nabrojano. Upravo smo to kroz IT udruženja artikulirali kao transformacijski cilj IT vertikale. Već imamo uspješne primjere gdje se događa prelazak s digitalne usluge na proizvod preko SaaS platformi (Software as a Service). Takav model omogućuje brži rast i tzv. scale-up fazu sa manje i drugačije specijaliziranih IT stručnjaka. Reklo bi se da s manje postižemo više. EU svojim planovima za digitalnu tranziciju predviđa potražnju za 20 milijuna IT stručnjaka. I Hrvatska također treba i vapi za stručnjacima. Generiranje istih ne prati krivulju potražnje.
Što je pokazala Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost, koju su proveli HGK i konzultantska tvrtka Apsolon?
HGK je u suradnji sa Apsolonom u ljeto prošle godine i prije naznaka europske energetske krize, a u svjetlu europskog Zelenog plana, europskog Zakona o klimi i paketa „Fit for 55“ provela istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost. Glavni cilj je bio identificirati spremnost našeg gospodarstva na zelenu tranziciju i procijeniti koliki će utjecaj ona imati na poslovanje i razvoj tvrtki.
Rezultati naše analize su pokazali da više od 60 posto ispitanika ne prepoznaje zelenu tranziciju kao priliku i samo njih 27 posto je počelo sa pripremama. Planirana ulaganja odnose se na povećanje energetske učinkovitosti kroz infrastrukturu, obnovljive izvore energije te u inovacije i nove tehnologije i tu se najviše oslanjaju na novi financijski okvir (2021.-2027.), ali i podršku HBOR-a.