U ponedjeljak je počeo novi krug upisa: Novi trezorci nude 2,6 posto dok banke režu kamate

U ponedjeljak je počeo novi krug upisa jednogodišnjih trezorskih zapisa za građane, uz prinos od 2,6 posto.

Ministarstvo financija planira prikupiti iznos od 900 milijuna eura. Interes građana za kupnju državnih vrijednosnih papira ne bi trebao izostati ni ovaj put, tim više što su banke protekle dvije godine postupno odustajale od "konkuriranja" prinosima koje nudi država. Na postojeće oročene depozite, prema podacima HNB-a, kamatna stopa u prosincu je u prosjeku iznosila 1,34 posto, dok je godinu ranije bila 1,72 posto. Novooročeni depoziti na rok od godinu do dvije sada donose prosječni prinos od 1,02 posto, dok je dvije godine ranije iznosio 1,51 posto.

Male banke

Velike banke, koje imaju i značajnu depozitnu bazu, mogle su si priuštiti i znatno veće smanjivanje izdataka za kamate na depozite građana. Usporedna lista HNB-a pokazuje da onaj tko u Zagrebačkoj banci želi oročiti štednju na rok od godinu dana može računati na kamatu od tek 0,4 posto, u Erste banci 0,5 posto, u PBZ-u je na razini od 0,8 posto, u HPB-u 1,1 posto, u OTP-u 1,4 posto, a u RBA 1,5 posto. Veću kamatnu stopu od dva posto nude samo manje banke, a najizdašnija je Partner banka s 2,65 posto. Na drugom je mjestu Croatia banka, 2,30 posto, a slijede Agram banka, 2,20 posto, i Slatinska banka, 2,10 posto.Unatoč tome, građani u bankama drže 41,7 milijardi eura, pri čemu se na prekonoćne depozite odnosi 31,5 milijardi eura, a na oročene manje od četvrtine, 10,2 milijarde. S padom kamatnih stopa na depozite smanjio se i interes građana za oročavanjem. S vrhunca od 29,2 posto dosegnutog polovicom 2024. godine, kada se počeo ispuhivati kratki ciklus dizanja kamatnih stopa banaka na štednju, udjel se sada spustio na 24,2 posto.

Najnoviji "trezorci" bit će 19. izdanje vrijednosnih papira države namijenjenih građanima u nešto manje od tri godine, otkako je Ministarstvo financija pokrenulo ovaj projekt. Dosad im je usmjereno više od 348 milijuna eura kamata.

Priprema euroobveznica

Na kraju 2025. godine, prema podacima analitičara RBA, građani su u svojim portfeljima držali oko 4,7 milijarde eura dužničkih vrijednosnica, što predstavlja oko 9 posto ukupnog javnog duga, od čega se na trezorce odnosilo 3,9 milijardi eura.Pored zaduživanja kod domaćih ulagača, Ministarstvo financija trenutačno priprema i izdanje euroobveznica na inozemnom tržištu kapitala. Prema Planu financiranja objavljenom u Strategiji upravljanja javnim dugom 2026.-2028., realizacija izdanja se očekuje u prvom tromjesečju. Iako u ovoj godini nema dospijeća euroobveznica, ocjenjuje analitičarka RBA Elizabeta Sabolek Resanović u Tjednom pregledu, "planirana izdanja mogu odražavati pripremu za znatno zahtjevniju 2027. "...