NOVI PROJEKT

Hrvatske škole kreću u borbu protiv bacanja hrane: Prvo će izmjeriti koliko je zapravo završava u otpadu

Projekt Ministarstva u sedam mjeseci pretvara školske kuhinje u laboratorije dobrih navika

Ministar poljoprivrede David Vlajčić

 Tom Dubravec/Cropix
Projekt Ministarstva u sedam mjeseci pretvara školske kuhinje u laboratorije dobrih navika

Koliko hrane svakoga dana završi u otpadu školskih kuhinja i može li se ta količina smanjiti promjenom relativno jednostavnih navika, pokušat će utvrditi novi projekt Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ugovori za projekt „Moja škola bez otpada od hrane“ potpisani su s trima osnovnim školama iz različitih dijelova Hrvatske, a prvi korak bit će upravo mjerenje hrane koja se baca.

U projektu sudjeluju Osnovna škola Tituša Brezovačkog iz Zagreba, Osnovna škola Vladimira Nazora iz Daruvara i Osnovna škola „Rikard Katalinić Jeretov“ iz Opatije. Odabrane su javnim pozivom, a predstavljaju Središnju, Panonsku i Jadransku Hrvatsku.

Projekt počinje u listopadu i trajat će sedam mjeseci. U svakoj će se školi najprije analizirati postojeće stanje i izmjeriti količine otpada od hrane, nakon čega će se za svaku od njih izraditi posebne preporuke. Slijede njihova primjena, praćenje rezultata i završna evaluacija.

„Hranu ne smijemo gledati kao otpad. Iza svakog obroka koji završi u kanti stoje rad i trud naših poljoprivrednika, proizvođača i ljudi koji su tu hranu pripremili i poslužili. Želimo odgajati nove naraštaje koji će to znati cijeniti“, poručio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.

Od školskog tanjura do kućnih navika

Projekt se, međutim, neće svesti samo na mjerenje ostataka iz školskih kuhinja. Učenici će sudjelovati u anketama i edukativnim aktivnostima, dok će za učitelje, nastavnike te zaposlenike koji pripremaju i poslužuju hranu biti organizirane radionice.

Cilj je utvrditi gdje i zašto nastaje višak te koje se navike mogu promijeniti. Nakon sedam mjeseci trebali bi nastati praktični alati i edukativni materijali koje će moći koristiti i druge škole u Hrvatskoj.

„Djeca su tu posebno važna. Navike koje usvoje rano često ostaju za cijeli život. Ako dijete već u prvom razredu nauči uzeti onoliko koliko može pojesti i razmisliti prije nego što nešto baci, napravili smo puno. Zato ovaj projekt počinje u školi, ali tamo ne smije završiti. Promjena kreće od vlastitog tanjura, kako onog u školi tako i onog kod kuće“, rekao je Vlajčić.

Projekt je dio Plana za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane u Hrvatskoj od 2023. do 2028. godine, a oslanja se na postojeći vodič za smanjenje otpada u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama.

Procijenjena vrijednost stručne podrške iznosi 42 tisuće eura bez PDV-a, odnosno 52,5 tisuća eura s PDV-om. Ideja je da iskustvo triju škola ne ostane izolirani pokus, nego posluži kao model koji bi se poslije mogao primijeniti i šire.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. rujan 2026 11:07