Trump traži izlaz iz rata, najveća svjetska naftna kompanija pronašla zamjenu za Hormuz!?

"Rat u Iranu mogao bi završiti vrlo brzo." Bila je dovoljna jedna rečenica američkog predsjednika Donalda Trumpa pa da se tržišta smire. Ujedno je to bio i jedan od najpredvidljivijih Trumpovih poteza, slažu se analitičari.

Barel nafte u ponedjeljak je dosegnuo najvišu cijenu od 2022. (odnosno od početka ruske invazije na Ukrajinu), a to je nešto što američke korporacije, kao ni građani, ne opraštaju.

Potpuno je nejasno imaju li predsjednikovi komentari ikakve veze s promjenom ravnoteže snaga na bojištu. Ono što je, međutim, zapravo poručeno, na oduševljenje tržišta, jest da Trump traži izlaz iz rata, zaključuje Financial Times. Da predsjednik nema nikakav interes za dugotrajan rat i da će pokušati pronaći izlaz što prije, već je bilo manje-više konsenzualno stajalište na tržištima. Tim britanske konzultantske tvrtke TS Lombard sažeo je svoj pogled vrlo izravno, samo pola dana prije nego što je Trump proglasio najavio skori kraj rata:

"Trump neće željeti skok cijena energije ovako blizu međuizborima u SAD-u, a ako on proglasi pobjedu, isto će učiniti i Iran, pa će se cijene energije stabilizirati negdje ispod 80 dolara."

Nakon što je cijena sirove nafte u ponedjeljak gotovo dosegnula 120 dolara po barelu, ponajviše zbog straha da će sukob izazvati dugotrajne poremećaje u opskrbi energentima, u utorak je pala na 92 dolara. Cijena nafte tipa Brent čak je u jednom trenutku u utorak pala ispod 84 dolara, prije nego što se ponovno popela na 91,8 dolara po barelu. Američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) pala je od jučer više od 6%, na oko 88,6 dolara po barelu.

Cijene prirodnog plina u Europi također su jutros u padu.Cijena nizozemskog ugovora na plin za isporuku za mjesec dana, koji je glavni europski referentni pokazatelj, pala je 16%, na 46,59 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je u ponedjeljak dosezala i do 56 eura. No Susannah Streeter, glavna investicijska strateginja u brokerskoj kući Wealth Club, za Guardian upozorava da bi ulagači i dalje mogli biti zabrinuti, s obzirom na to da se borbe nastavljaju, a Hormuški tjesnac i dalje nije prohodan.

"Cijene nafte i dalje su 25% više nego prije početka sukoba."

Iako su cijene nafte i plina i dalje znatno više nego prije početka američko-izraelskog napada na Irak, europska su burzovna tržišta slijedila val optimizma, koji je ranije zahvatio tržišta u SAD-u i Aziji. Njemački indeks DAX porastao je 2,1%, dok je francuski CAC 40 ojačao 1,4%. Ranije u Aziji japanski Nikkei 225 zatvorio je trgovanje s rastom od 2,9%, nadoknadivši dio gubitaka iz ponedjeljka, dok je južnokorejski KOSPI skočio 5,4%.

Alternativa Hormuzu

Nadalje, najveći svjetski proizvođač nafte, saudijska kompanija Saudi Aramco, objavila je da će u roku od nekoliko dana moći izvoziti oko 70% svojih uobičajenih isporuka sirove nafte, i to bez prolaska kroz Hormuški tjesnac.

Amin Nasser, izvršni direktor kompanije, rekao je da tvrtka radi na povećanju izvoza iz svoje luke na Crvenom moru, što bi omogućilo da oko pet milijuna barela dnevno stigne na globalno tržište bez prolaska kroz Hormuz.

"Čim su se luke počele zatvarati, odmah smo povećali proizvodnju kroz naftovod Istok-Zapad, koji ima kapacitet do sedam milijuna barela dnevno, od čega je većina namijenjena izvozu. Otprilike dva milijuna barela od toga koristit će se za opskrbu postojećih rafinerija u zapadnim regijama, koje također dio svojih proizvoda izvoze na globalno tržište. Povećavamo proizvodnju i trebali bismo dosegnuti puni kapacitet za nekoliko dana", objasnio je Nasser.

Ipak, sve to ne znači da je situacija jednaka kao prije dva tjedna. Iran i Amerika međusobno "prijete najsnažnijim napadima u povijesti", a Nasser je upozorio da bi nastavak sukoba na Bliskom istoku mogao imati “katastrofalne posljedice” za tržište nafte. Mohamed El-Erian, savjetnik njemačkog osiguravatelja Allianz i bivši glavni ekonomist International Monetary Funda, smatra da se podcjenjuje vjerojatnost trajne štete na tržištu nafte, kao i rasta inflacije ove i iduće godine. Prema njegovoj procjeni, postoji velika šansa da će rast inflacije dovesti do viših kamatnih stopa diljem svijeta. Vjeruje da će prva na udaru biti Velika Britanija.