Broj kućanstava koja kasne s plaćanjem režija iz financijskih razloga prošle se godine dodatno smanjio, na 7,3 posto, nakon 8,8 posto godinu ranije, pokazuje Anketa o dohotku stanovništva koju je objavio DZS.
Riječ je o anketi koja se provodi na reprezentativnom uzorku kućanstava i obuhvaća niz pokazatelja njihove materijalne i financijske situacije. Trend postupnog poboljšanja životnog standarda, koji traje više desetljeća, uglavnom se povezuje s rastom zaposlenosti i plaća.
Utjecaj iseljavanja
Uoči pandemije 2019. godine, navodi ekonomski analitičar Ivica Brkljača u tjednom pregledu objavljenom na Ekonomskom labu, režije na vrijeme nije moglo platiti 14,8 posto kućanstava, dok je na vrhuncu recesije 2013. godine njihov udio prelazio 30 posto. To znači da se u spomenutom razdoblju broj kućanstava koja kasni s plaćanjem smanjio za 23 postotna boda. U razdobljima recesije, jasno pokazuje analiza, raste udio kućanstava s financijskim poteškoćama, dok u razdobljima snažnog gospodarskog rasta njihov udio opada.
Moguću interpretaciju da je ovaj pozitivni razvoj događaja posljedica iseljavanja, Brkljača odlučno odbacuje, ističući da smanjeni udio od 23 postotna boda u razdoblju od 2013. do 2025. predstavlja oko milijun ljudi koji danas više ne kasne s plaćanjem režija. Kada se to stavi u omjer "s brojem ljudi koji je (neto) odselio", ističe, "postaje jasnije zašto iseljavanje može objasniti samo manji dio ovog i drugih sličnih pokazatelja koji sugeriraju da se radi o osjetnom poboljšanju životnog standarda u Hrvatskoj".
Da je snažan rast BDP-a, zaposlenosti i plaća donio osjetno poboljšanje životnog standarda upućuju brojni pokazatelji, od smanjenja broja blokiranih do anketa koje govore o rastu broja građana koji sebi mogu priuštiti ljetovanje.
Rizik od siromaštva
Prema ranije objavljenim podacima Eurostata, primjerice, u Hrvatskoj je udio stanovništva koje si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće bio oko 48 posto u 2019., da bi se lani spustio na 32,6 posto.
Ipak, podaci DZS-a pokazuju da financijska sigurnost velikog dijela kućanstava ostaje vrlo krhka. Čak 31,2 posto građana živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani trošak iz vlastitih sredstava, dok njih 4,2 posto ne može osigurati odgovarajuće grijanje tijekom najhladnijih mjeseci. U riziku od siromaštva nalazi se 19,5 posto stanovništva, dok ih je 20,7 posto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. To pokazuje da se udio građana na granici siromaštva posljednjih godina stabilizira na razini oko jedne petine populacije, ali uz tek blago smanjenje u odnosu na krizna razdoblja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....