Gledano prema zanimanjima, najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2021. imali su piloti - 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna te regionalni direktori 20.154 kune, a iza njih slijede kontrolori leta i direktori prodaje, izvijestio je u četvrtak portal MojPosao.
Kako je navedeno u objavi, prema podacima servisa MojaPlaća, u 2021. godini prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 7.188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine.
Osim menadžerskih zanimanja gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 62 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija, za 36 posto, te telekomunikacija, za 23 posto.
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i tekstilni radnici, za po 35 posto ispod prosjeka, te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 28 posto ispod prosječne.
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću lani su imali su piloti, 21.936 kuna, direktori IT poslova, 20.549 kuna, te regionalni direktori, 20.154 kune, a iza njih su slijedili kontrolori leta, s prosječnih 19.201 kunu, te direktori prodaje, s prosječnom plaćom od 17.712 kuna.
S druge strane, najpotplaćeniji radnici su bili šivači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.294 kuna, zatim spremačice, s 4.332 kune te frizeri, s 4.352 kune. Nadalje, prosječna plaća isplaćena čistačima u 2021. godini iznosila je 4.368 kuna, a zaštitarima 4.465 kuna.
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu devet posto više od prosjeka
Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile devet posto više od prosjeka te u prosjeku iznosile 7.860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila pet posto niža od prosjeka, 6.826 kuna, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 6.750 kuna, što je šest posto ispod prosjeka, dok mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna, što je devet posto ispod prosjeka.
Najniže plaće, za 20 posto ispod prosjeka, bile su u Požeško-slavonskoj županiji. dok je u Brodsko-posavskoj to iznosilo 18 posto, a u Virovitičko-podravskoj 17 posto ispod prosjeka.
S druge strane, najviša prosječna plaća lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 8.041 kunu, što je 12 posto iznad prosjeka.
Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne.
Osobe, pak, s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od prosječne, 8.443 kune, a čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 6.020 kuna.
Istraživanje je potvrdilo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 5.862 kune, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.420 kuna, 11 posto ispod prosjeka.
Najčešća beneficija - naknada za putne troškove
Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.188 kuna dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade. Tako, prosječna plaća onih koji iza sebe imaju između šest i deset godina radnog staža iznosi 8.111 kuna, što je 13 posto iznad prosjeka.
Broj zaposlenih ispitanika kojima, pored plaće, poslodavac daje određene beneficije je lani blago porastao u odnosu na godinu prije - na 77 posto u 2021. godini, u odnosu na 73 posto u 2020.
Najčešća beneficija radnika u Hrvatskoj je naknada za putne troškove, a 36 posto radnika je imalo pravo na tu beneficiju. Slijedi mobitel za osobnu upotrebu (24 posto), fleksibilno radno vrijeme (21 posto) i topli obrok (19 posto).
Poslodavci radnicima najrjeđe pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (jedan posto) te privatnog mirovinskog osiguranja ( dva posto), izvijestili su s portala MojPosao.