Bespilotne letjelice, popularno dronovi, postaju sve utjecajnije, i to s dobrim razlogom. Najpopularnije su u poljoprivredi i multimediji, ali široku primjenu imaju i u nadgledanju terena i infrastrukture, kao i u kritičnim misijama, poput potrage i spašavanja unesrećenih osoba.
Primjer takvih slučajeva su poplave u istočnoj Slavoniji 2014. godine ili potres kod Petrinje 2020., koji su utjecali na živote tisuća ljudi, gdje je vrijeme uočavanja unesrećenih ključno. Stoga je tim studenata sa Sveučilišta u Zagrebu, koji čine braća Domagoj Ćorić (25) i Bruno Ćorić (23) i Antonio Butigan (25), razvio bespilotni sustav pogonjen umjetnom inteligencijom koji omogućuje duge letove i obradu prikupljenih podataka iz leta u stvarnom vremenu.
- Pod pojmom ‘dron‘ obično se misli na multirotorske letjelice koje svoj uzgon stvaraju rotacijom propelera, no postoje i dronovi fiksnih krila, koji svoj uzgon ostvaruju upravo kretanjem nepomičnih krila kroz zrak, identično kao kod komercijalnih ili vojnih aviona. Takve letjelice imaju značajno bolje performanse u smislu trajanja leta i doleta. To znači da letjelica fiksnog krila može letjeti i do šest puta dulje, zbog čega su one idealne za misije u kojima je potrebno nadgledati veliki teren - objašnjavaju Domagoj i Antonio, čiji je zadatak projektiranje takve letjelice. Obojica, inače, studiraju zrakoplovno inženjerstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
S druge strane, dronovi moraju biti opremljeni različitim senzorima za prikupljanje podataka, a najčešće su to elektrooptičke i multispektralne kamere. Međutim, nije bitno samo prikupiti podatke, već i razumjeti ih. Tu nastupa Bruno, student računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, koji razvija softver na bazi umjetne inteligencije i strojnog vida za uočavanje i praćenje objekata u stvarnom vremenu.
Razumjeti podatke
- Uz njega, operater može jednostavno i brzo prikupljati podatke tijekom leta, što ubrzava ishod misije i povećava učinkovitost - kaže Bruno.
Domagoj, Antonio i Bruno od svojih prvih dana u menzi zajedno prave bespilotne letjelice, a iza sebe imaju proizveden medicinski dron za dostavu vrećica krvi, automatiziranu letjelicu za prijevoz tekućine. Trenutačno rade na izradi prototipa letjelice za misije potrage i spašavanja, s kolegama iz studentske udruge Euroavia Zagreb, s ciljem demonstracije funkcionalnosti letjelice i softvera za uočavanje osoba na teško dostupnim područjima kao što su planine, krš ili vodene površine.
Letjelica je teška samo dva i pol kilograma i pogonjena električnim motorom koji se napaja iz punjivih baterija, a moći će letjeti čak tri sata, najavljuje tim. Zanimljivo je što je letjelica u potpunosti automatizirana, što znači da pilot njome ne mora ručno upravljati, već to odrađuje računalo, a za transport cijele letjelice dovoljan je samo ruksak.
- Cilj Thorondronea je ponuditi tržištu rješenje za jednostavno, brzo i učinkovito nadgledanje velikog terena, što je osim tijekom potrage za stradalima vrlo bitno i za održavanje infrastrukture poput dalekovoda i željeznica, ali i nadzora prometa na cestama. Budući da joj je svaka primjena različita, Thorondrone omogućava visoku razinu prilagodbe letjelice klijentu, i to ne samo sa stajališta izbora senzora, već i oblika letjelice, opisuje vrijedna ekipa s FSB-a i FER-a. Razlog tome je nova procedura projektiranja letjelica koju je razvio tim, a omogućuje gotovo četiri puta brže projektiranje u odnosu na trenutne metode. Zbog toga je moguće, ali i poslovno isplativo, maksimalno prilagoditi letjelicu klijentu, koji će imati jedinstveno rješenje za svoj problem u svijetu - ističu.
Sljedeći korak
Kako objašnjavaju, tim je trenutačno dio Nuqleus startup programa, a sljedeći korak je izraditi prototipe bespilotnih sustava i pronaći nove partnere iz industrije s kojima bi se letjelice mogle testirati na stvarnom problemu.
- Neke organizacije u Hrvatskoj već su pokazale interes za bespilotni sustav, a vizija Thorondronea je pospješiti integraciju bespilotnih letjelica i umjetne inteligencije u sve grane ljudskog društva s ciljem poboljšanja kvalitete života - poručuju Antonio Butigan, Domagoj Ćorić i Bruno Ćorić, čiji će dronovi - napravljeni inovativnom metodom za projektiranje letjelica fiksnog krila i opremljeni modelom strojnog vida za prepoznavanje osoba i objekata iz ptičje perspektive - svojom cijenom i izvrsnošću pri izvođenju operacija omogućiti korištenje ove tehnologije većem broju klijenata.
