Nakon izbijanja koronakrize, potražnja za radom u Hrvatskoj jako se smanjila, pokazuje OVI indeks zagrebačkog Ekonomskog instituta.
U odnosu na ožujak prošle godine, naime, OVI indeks je u ožujku ove godine pao čak 23,3 posto, dok je pad na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču, iznosio 18,5 posto. Radi se, ističu u Ekonomskom institutu, o velikom padu, koji se, međutim, još uvijek ne može usporediti s 2009. godinom, kada je OVI indeks ipak padao znatno snažnije.
"OVI indeks u ožujku odražava prekid društvenih i ekonomskih djelatnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa", ističu u Ekonomskom institutu.
Posebno snažan pad u ožujku zabilježen je kod potražnje za radom u uslužnim djelatnostima. No, kod određenih zanimanja, poput onih iz medicine, farmacije ili građevinarstva, zabilježen je rast potražnje za radom.
Gledano po regijama, sve regije, osim Slavonije, u ožujku su zabilježile pad potražnje za radom. Slavonija je, pak, imala gotovo identičnu potražnju za radom kao u ožujku prošle godine.
Kretanje OVI indeksa, mjesečnog pokazatelja stanja na tržištu rada kojeg su razvili Ekonomski institut i portal Moj Posao, u skladu je s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji pokazuju da je u drugoj polovici ožujka broj nezaposlenih porastao za preko 13.000, od čega je više od 12.000 došlo iz radnog odnosa. No, dio nezaposlenih u ožujku je našao posao pa je Hrvatska kraj ožujka dočekala sa 143.454 nezaposlenih, pokazuju podaci s burze rada.