Pandemija koronavirusa izazvala je duboke i vjerojatno trajne promjene na tržištu rada, propast pojedinih sektora, uspon novih i sve rašireniji rad od kuće. Povratak na staro, smatraju mnogi stručnjaci, samo je zabluda jer je pandemija iz temelja promijenila kompanije i radnike u gotovo svim zemljama. Međunarodna organizacija rada ovih je dana upozorila da ogroman gubitak radnih mjesta "stvara fiskalni jaz koji bi mogao dodatno produbiti nejednakost između bogatijih i siromašnijih zemalja". Kada se isključe državne potpore, upozorava, dohodak od rada smanjio za 10,7 posto u prva tri tromjesečja prošle godine usporedbi s istim razdobljem 2019. Ostaje vidjeti što će biti jednom kada isteknu države potpore. Kakva se Hrvatska snalazi u tom novom svijetu radu?
Građevina i komunikacije
Deset mjeseci od početka krize, kaže Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, možemo zaključiti da se još nije puno toga promijenilo, unatoč najavama o potpunoj promjeni funkcioniranja i izgleda tržišta rada kakvog poznajemo.
Ukupan broj osiguranika, onih koji uplaćuju mirovinske doprinose, prema podacima HZMO-a, na kraju prosinca je iznosio 1,536.300 osoba, što je tek 0,6 posto (8892 osobe) manje nego u prosincu 2019. godine. Prosječan broj osiguranika tijekom godine, pak, bio je 1,2 posto ili 17.940 osoba manji nego godinu prije. Pritom je značajnije povećanje zabilježeno u sektorima građevine te informacija i komunikacija, dok je, očekivano, najviše smanjen broj osiguranika u sektoru smještaja i ugostiteljstva.
"Ovakva situacija na domaćem tržištu rada uvelike je posljedica uvođenja potpora za očuvanje radnih mjesta jer je sufinanciranje dijela ili cijele plaće sa strane države svakako omogućilo i onim poduzećima koja su se našla u problemima zbog koronakrize da zadrže svoje radnike", smatra Tomić.
U prvim mjesecima krize, više od jedne trećine svih zaposlenih koristilo je potpore, a određeni postotak i dalje ovisi o tim potporama, u studenom ih je bilo 120 tisuća.
Ipak, broj nezaposlenih se povećava pa je 15. siječnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno 163.807 osoba, njih 3962 više nego u prosincu. Inače, na kraju 2020. godine bez posla je bilo 28 tisuća osoba, ili 21 posto, više nego godinu dana prije. Iako još ne znamo strukturu povećanja broja nezaposlenih u prva dva tjedna siječnja, Tomić kaže da je vrlo moguće kako su određena poduzeća s početkom ove godine zaključila da ipak ne mogu zadržati sve radnike ili su možda čak neka od njih odlučila u potpunosti ugasiti svoje poslovanje.
Otpuštanja
- Moguće je da određena poduzeća, unatoč državnim potporama, neće moći održati poslovanje što znači i određena otpuštanja radnika u 2021. godini. Zasad nema naznake o značajnijem zatvaranju poduzeća ili većem otpuštanju radnika, iako je s početkom ove godine broj nezaposlenih počeo značajnije rasti", objašnjava Tomić.
Međutim, konkretne posljedice koronakrize, dodaje, mogle bi se realizirati tek nakon što isteknu državne potpore koje, osim potpora za očuvanje radnih mjesta uključuje i mogućnost pokrivanja fiksnih troškova, ali i odgode i otpise određenih davanja državi te moratorije na kredite. Prema mišljenju glavne ekonomistice HUP-a, tu bi prvenstveno mogla "stradati" poduzeća u uslužnim djelatnostima, koja su najviše i pogođena pandemijom, s time da od utjecaja krize nije izuzeta ni proizvodnja s obzirom na to da ona ovisi ne samo o domaćoj nego i o inozemnoj potražnji.
S druge strane, koronakriza je ubrzala proces digitalizacije poslovanja, pa se očekuje nastavak potražnje za radnicima u sektoru informacija i komunikacija, kao i za građevinskim radnicima, s obzirom na to da je dio infrastrukturnih investicija "na čekanju" zbog posljedica potresa u Zagrebu i okolici te Sisačko-moslavačkoj županiji.
Kako se očekuje i nešto bolja turistička sezona nego lani, izgledan je i rast potražnje i za radnicima u tom sektoru.
Adekvatna radna snaga
No, ono što bi se moglo pokazati kao problem jest nedostatak radne snage u onim sektorima gdje će postojati potreba za novim zapošljavanjem. U anketi koju je HUP proveo među svojim članicama krajem prošle godine gotovo petina (19 posto) ispitanih smatra kako će im najveći izazov u poslovanju tijekom 2021. predstavljati upravo nedostatak adekvatne radne snage na (domaćem) tržištu rada. Lista deficitarnih zanimanja koji je prošli tjedan usvojilo Upravno vijeće HZZ-a također sugerira da na domaćem tržištu rada postoji nedostatak radnika upravo u sektorima koja trenutno najviše zapošljavaju, građevini i ICT-u.