Vlada će do rujna donijeti hodogram kako u sljedećih deset godina planira od ICT-a stvoriti drugu najjaču industriju u Hrvatskoj po udjelu u BDP-u, najavio je u utorak u Zagrebu na konferenciji AmChama "Digitalna Hrvatska 2030" državni tajnik za digitalno društvo Bernard Gršić. Najjača je industrija trenutačno, a očekuje se da će tako i ostati, turizam s 20 posto udjela u BDP-u. ICT bi sa sadašnjih četiri posto trebao narasti na 13 posto BDP-a.
Gršić je istaknuo da na veće korištenje digitalnih tehnologija ne potiče samo konkurentnost, nego i kroničan nedostatak stručnjaka.
Mnogo posla
Ističe da EU daje veliku podršku u digitalnoj transformaciji društva, gospodarstva i javne uprave. Najavio i da se radi na tome da biznisi mogu koristiti pandan Googleova i Facebookova logina, takozvani NIAS koji je razvila država.
- Zakon o informacijskoj infrastrukturi predviđa da je on samo za državnu upotrebu pa sad pokrećemo izmjene tog zakona, koje su u planu do kraja godine. To želimo promijeniti - kaže Gršić.
Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama, istaknula je da je pred Hrvatskom dug i naporan put kako bi uhvatila korak s vodećim državama kad je riječ o digitalizaciji.
- Smještena na 21. mjesto od 27 država prema DESI indeksu 2022., Hrvatska mora poduzeti znatan napor kako bi napredovala u svim područjima digitalizacije - istaknula je Doko Jelušić.
Državni tajnik Gršić komentirao je plan da Hrvatska dođe na prosjek EU.
- To znači da imamo puno posla, jer nismo jedini koji žele napredovati. Svi će ulagati kako bi napredovali - kaže Gršić.
Doko Jelušić navodi da će zbog napretka umjetne inteligencije, prema predviđanjima Goldman Sachsa, u idućih deset godina svjetski BDP porasti sedam posto, a istovremeno će četvrtina radnih mjesta u Uniji doživjeti transformaciju.
Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska, kaže da su promjene koje dolaze još dalekosežnije.
- Mi danas govorimo o utjecaju AI-ja, ali u praksi, u Hrvatskoj, nemamo ni tisuću ljudi koji se razvijaju u smjeru umjetne inteligencije i big date. Imat ćemo zgrade, ali ne i talente, i zato nam trebaju drastični iskoraci, trebamo nekoliko puta povećati broj stručnjaka kako bismo 2030. imali koga da nam vodi tvrtke i državu - kaže Ježina.
Objašnjava da su telekomi promjene koje slijede s AI-jem, već vidjeli s takozvanim OTT igračima. Termin je to koji se koristi za tvrtke poput Googlea, Facebooka, Netflixa i Spotifya, koje svoje usluge nude putem clouda.
- Odjednom su nam korisnici prešli s SMS-a na WhatsApp, ali to je imalo šire implikacije jer se prihodi nisu prebacili unutar Hrvatske, nego su otišli igračima u Silicijskoj dolini, a nama su ostala ulaganja u fizičku infrastrukturu preko koje oni nude usluge - kaže Ježina.
Velike promjene
Emil Sapunar, direktor upravljanja retail strategijom i digitalnom transformacijom Raiffeisenbanka Hrvatska, kaže da ne treba očekivati da će EU s tim u vezi značajnije promijeniti smjer, kao što nije ni u slučaju fintecha prema bankama.
- Istina je da se kod fintecha taj napredak događa sporije, ali pokazalo se da je ključ u tome da se ponudi kvalitetan digitalni proces - kaže Sapunar, koji dodaje da su si oni zadali da do 2030. budu lider u korištenju AI-ja u svojoj branši.
Matej Križnjak iz PwC-a kaže da će cijelo gospodarstvo proći kroz velike promjene i da će biti važno da ovlada chain managementom.
- AI je već sada oko vas i samo će ubrzati procese - kaže Križnjak.
S njim se slaže i direktor Microsofta Hrvatska Vedran Bajer, koji ističe da je Hrvatska već pokazala da može ostvariti svoje digitalne ciljeve.
- Prije tri godine svi smo prešli u virtualni svijet zbog pandemije, a mislili smo da ne možemo - zaključio je Bajer.
Sadržaj omogućava AmCham Hrvatska