U sljedećoj godini moglo bi biti otvoreno od 50.000 do 100.000 investicijskih računa

Hrvatski investicijski račun (HIR) mogao bi biti važan korak u razvoju domaćeg tržišta kapitala, no njegov će uspjeh ovisiti o tome hoće li građani doista početi više ulagati u dionice, obveznice i fondove. Prema procjenama financijskih stručnjaka, u idućih godinu dana moglo bi biti otvoreno od 50.000 do 100.000 računa.

Daniel Lenardić iz KPMG-a smatra da bi dugoročno oko deset posto stanovništva moglo aktivno upravljati svojom imovinom. Riječ je ponajprije o ljudima srednjih godina koji su riješili stambeno pitanje i podigli djecu te poduzetnicima.

"Hrvatski potencijal bio bi 400.000 do pola milijuna ljudi. Koliko će ih se uključiti u prvoj godini, teško je procijeniti. Međutim, ako gledamo depozite, vidimo da 200.000 građana ima značajnija sredstva na računu, od 50.000 do milijun eura. Mislim da bi se relativno brzo moglo otvoriti 100.000 računa. No manje je bitno koliki će broj ljudi otvoriti račun, a više kolika će sredstva biti na njima", rekao je Lenardić na panelu konferencije "Izazov promjene" u Poreču posvećenom novoj eri investiranja.

Svojbe o provedbi

Među investicijskim društvima koja bi trebala operativno provoditi tu novost ipak postoje dvojbe o tehničkoj izvedivosti, s obzirom na to da još nisu donesene sve detaljne odredbe.

Jedan od ciljeva europske inicijative Unije za štednju i ulaganja upravo je olakšati ulaganje građana i veći dio europske štednje usmjeriti prema gospodarstvu.

Građani Europske unije na bankovnim depozitima drže oko 10.000 milijardi eura, dok se svake godine približno 1400 milijardi eura njihove financijske imovine usmjerava na američka tržišta kapitala. No, upozorava Lenardić, poticanje ulaganja neće biti dovoljno ako Hrvatska ne ponudi i dovoljno kvalitetnih prilika. U suprotnom bi se dio domaće financijske imovine mogao usmjeriti u inozemstvo.

Europski plan predviđa regulatorno usklađivanje i razvoj poticaja za ulaganje, ali i snažnije povezivanje tržišta kapitala. Takve bi promjene mogle olakšati financiranje poduzeća, no nose i rizik dodatne koncentracije kapitala u velikim europskim financijskim središtima, na štetu manjih tržišta.

Slovensko iskustvo pokazuje da interes za ulaganje ne nastaje preko noći. Igor Štemberger, predsjednik Uprave slovenske Ilirike, individualne investicijske račune ocijenio je vrlo dobrim proizvodom, ali je upozorio da su početni rezultati slabiji od očekivanih.

Iskustvo Slovenije

"Ove smo godine otvorili oko 16.000 računa, što je mnogo, ali ipak znatno manje od očekivanja", rekao je Štemberger. Među razlozima slabijeg odaziva naveo je tržišnu neizvjesnost, promjene u političkom okruženju i složenost zakonskog okvira, uz nedostatak kontinuiteta u edukaciji građana.

Hrvatski model pritom je ocijenio jednostavnijim i razumljivijim. "Ne trebaš biti pravnik da bi razumio njegov smisao i što ti donosi", poručio je.

Za razvoj kulture ulaganja, međutim, nisu dovoljne samo porezne pogodnosti i jednostavniji propisi. Kako upozoravaju financijski stručnjaci, građani moraju razumjeti rizike i dugoročnu narav ulaganja, osobito nakon što su veliki gubici iz prošlosti mnoge male ulagače udaljili od burze, a mlađe generacije usmjerili prema inozemnim tržištima.

Jedan od odgovora na ograničenja malih tržišta, podsjetili su, moglo bi biti regionalno povezivanje. Zagrebačka burza sudjeluje u projektu osam burzi srednje i istočne Europe, koji bi trebao olakšati usklađivanje pravila, povezivanje infrastrukture i razvoj zajedničkih investicijskih proizvoda, među ostalim regionalnog ETF-a. Prvi bi proizvodi mogli biti pokrenuti sljedeće godine. q