Ugrožena opskrba plinom koji je ključan za proizvodnju poluvodiča i MRI u medicini

Rat na Bliskom istoku počeo je ugrožavati globalnu opskrbu helijem, ključnim plinom za proizvodnju mikročipova i medicinske opreme. Napadi i blokade u Perzijskom zaljevu zaustavili su dio proizvodnje i povećali cijene na razinu gotovo triput višu od uobičajene. Iako se helij u javnosti često povezuje s balonima, njegova stvarna važnost daleko nadilazi tu svakodnevnu percepciju, piše Financial Times.

Problem nastaje zbog toga što je proizvodnja helija izrazito koncentrirana. Katar sudjeluje s čak 30 do 40 posto svjetske proizvodnje, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, što znači da svaki poremećaj u toj regiji ima globalne posljedice. Upravo se to i dogodilo nakon iranskog raketnog napada koji je zaustavio proizvodnju u kompleksu Ras Laffan, jednom od ključnih svjetskih energetskih čvorišta, a zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno je otežalo izvoz.

Katar prekinuo proizvodnju plina, a događanja u Saudijskoj Arabiji imat će globalne posljedice!

Posljedice su se vrlo brzo prelile na tržište. Iako su cijene helija tradicionalno netransparentne jer se određuju privatnim ugovorima, dostupni podaci ukazuju na nagli rast. Cliff Cain iz tvrtke Pulsar Helium naveo je primjer nedavnog ugovora čija je cijena dosegnula 0,90 dolara po kubnom metru, što je gotovo tri puta više nego prije sukoba. Potražnja je istovremeno naglo skočila, osobito u Aziji, jer je Južna Koreja jedno od središta industrije poluvodiča, kojoj za rad treba ovaj plin. On se tijekom izrade poluvodičkih pločica koristi za hlađenje i zbog toga je nezamjenjiv u procesu koji pokreće razvoj umjetne inteligencije i digitalne ekonomije. Procesi izrade poluvodiča su ekstremno precizni, temperature moraju biti kontrolirane, a i vrlo male promjene mogu uništiti čipove koji su “mozak” svih modernih tehnologija. U zdravstvu je jednako važno rashladno sredstvo za snažne magnete u MRI uređajima.

Dodatni problem predstavlja ovisnost pojedinih kompanija o ograničenim izvorima. Francuski Air Liquide, primjerice, više od 70 posto helija nabavlja iz Katara, a konzultanti procjenjuju da bi proizvodnja helija u toj zemlji ove godine mogla pasti za trećinu.

Proizvođači elektronike u SAD-u i Europi već su počeli tražiti alternativne izvore. Takayoshi Uramoto iz japanskog Nippon Heliuma upozorio je da trenutačne zalihe iz SAD-a mogu ublažiti situaciju, ali samo kratkoročno. Nakon toga će, kaže, "pritisak postupno rasti i bit će ga teško podnijeti". Slična upozorenja dolaze i iz akademskih krugova: Kwon Seok-joon, profesor na Sveučilištu Sungkyunkwan u Seulu, rekao je da bi, iako bi kratki rat mogao povećati cijenu mikročipova, sukob koji traje više od tri mjeseca mogao početi ograničavati proizvodnju.

Hoće li ova naftna kriza biti kao ona 1970-ih? Neki stručnjaci kažu da će biti gore

Tvornice čipova drže zalihe za samo dva do četiri tjedna jer tekući helij ima kratak rok trajanja, a to znači da i kratkotrajni prekidi mogu imati ozbiljne posljedice.

"Ugovorna obveza nije isto što i proizvod na vašem kućnom pragu. Ako kontejneri ne mogu doći do vas, ugovor je besmislen", dodao je Carl Jackson, osnivač singapurske tvrtke SSoT Consulting.

U zdravstvu zasad nema većih poremećaja, ali postoji rizik da bi u slučaju dugotrajnijih prekida neka medicinska snimanja mogla biti odgođena. Ipak, predstavnici sektora zasad smiruju situaciju i naglašavaju da je problem više u rastu troškova nego u samoj dostupnosti.

Analitičari pritom ističu da su poluvodička i medicinska industrija prioritet, pa će njihova opskrba vjerojatno biti osigurana. Dodatno olakšanje je činjenica da je tržište prije sukoba bilo relativno stabilno, pa čak i obilježeno slabijom potražnjom.

Iako kriza helija još nije dosegla vrhunac, situacija na Bliskom istoku pokazala je da je diversifikacija u nekim sektorima često iluzija - ako različiti dobavljači ovise o istom izvoru, stvarne alternative ne postoje.