Neslužbene najave kako bi Vlada u sklop nove porezne reforme mogla ukinuti prirez gradovima i općinama, a istodobno im ostaviti mogućnost da sami u zadanim okvirima određuju stopu poreza na dohodak, lokalne jedinice koje imaju prirez ostavit će bez dijela prihoda, ali će građanima povećati plaće, i to u prosjeku, kako smo izračunali, za 16,83 eura mjesečno.
Izračun smo napravili uzevši u obzir prosječnu bruto plaći u državi i Zagrebu za zaposlenog bez djece i za deset najvećih hrvatskih gradova koji imaju prirez, bez drugih najavljenih rasterećenja.
U novoj poreznoj reformi najveću štetu pretrpjet će glavni grad gdje je na vlasti Tomislav Tomašević i njegova opcija Možemo!. Ukupno se u prošloj godini, kako smo doznali, u svim općinama i gradovima prikupilo oko 212,4 milijuna eura prireza, a od tog iznosa čak 60 posto, odnosno 126,7 milijuna eura, prikupio je Zagreb.
Nezadovoljni
Split od prireza ima godišnje oko 12 milijuna eura, Rijeka osam milijuna, a Osijek 6,3 milijuna eura, pa ispada da na četiri najveća grada otpada više od 70 posto svih prihoda od prireza. Od većih gradova, Velika Gorica prikupi oko četiri milijuna eura, a Pula je prošle godine prikupila 3,2 milijuna eura.
Gradonačelnici Zagreba, Splita i Rijeke već su izrazili nezadovoljstvo zbog najavljene reforme jer kažu kako će onda morati ili odustajati od nekih planiranih aktivnosti ili poskupiti usluge građanima. HDZ-ov gradonačelnik Osijeka Ivan Radić nije htio komentirati reformu "jer ne raspolaže s dovoljno informacija".
Tomislav Tomašević rekao je da jest za porezno rasterećenje, ali će se naći u problemima jer da nema subvencija karata tramvajskog prometa, cijena bi bila četiri, pet puta veća, a vrtići bi stajali 2000 kuna mjesečno.
Bez osam milijuna eura godišnje ostala bi Rijeka. SDP-ov gradonačelnik Marko Filipović kaže da će bez kompenzacijskih mjera morati rezati neke aktivnosti i programe iz kulture, sporta...
- To je neprihvatljivo. Kod svake reforme su bile kompenzacijske mjere i nadam se da ni sada neće izostati. Nemam ništa protiv toga da se plaće rasterete, ali kada se to radi preko leđa lokalne samouprave, onda treba tražiti rješenja. Predložit ću da država preuzme plaće svih zaposlenih u vrtićima i vatrogastvu - poručuje Filipović.
I gradonačelnik Pule Filip Zoričić očekuje kompenzacijske mjere.
- Podržavam rasterećenje plaća i poduzetnika, no dosad su takve mjere bile kompenzirane gradovima i želim vjerovati da će tako biti i ovaj put u cilju decentralizacije i jačanja jedinica lokalne samouprave. Spekulira se i o dodatnim korekcijama stopa poreza na dohodak, što bi zajedno s gubitkom prireza značilo najmanje četiri milijuna eura manje, a to bi značajno utjecalo na planiranje za iduću godinu - kaže Zoričić.
Ne vjeruje, dodaje, da će se donijeti takva odluka jer bi se direktno odrazila na građane.
- Ako se radi o ozbiljnoj ideji, siguran sam da će uslijediti javna rasprava i model kojim bi se postigli željeni efekti, a jednostrano ukidanje takvog prihoda gradovima nije održiva opcija - upozorava gradonačelnik Pule.
Ako se doista ostvari Vladina ideja o potpunom ukidanju prireza, izračunali smo što bi to značilo za građane s prosječnim plaćama koji žive u deset najvećih gradova.