Dugogodišnju štetnu praksu nagomilavanja biorazgradivog otpada iz hrvatskih kućanstava na odlagalištima otpada trebao je u znatnoj mjeri dokinuti ugovor Grada Zagreba i zajednice tvrtki predvođenih križevačkim BIOEN-om vlasnika Olega Maksimova. Konzorcij koji je okupio Maksimov, ruski poduzetnik koji biznis s iskorištavanjem biootpada za proizvodnju energije razvija i u Sloveniji i Crnoj Gori, trebao bi, prema ugovoru sa zagrebačkom gradskom upravom koji je potpisan prošle godine, preuzimati sav biootpad iz zagrebačkih kućanstava za svoje pogone u okolici Križevaca. Time bi se u nas konačno napravio ozbiljan iskorak prema korištenju biootpada za energetske potrebe, ali i riješio dio nagomilanih problema s organizacijom zbrinjavanja otpada u hrvatskoj metropoli. U razgovoru za naš list Oleg Maksimov, među ostalim, iznosi kako trenutačno stoji suradnja s Gradom Zagreba, proizvodnja električne energije iz biootpada u nas i osvrće se na dosadašnja ulaganja koja je poduzeo na našem tržištu.
Koliko je BIOEN s povezanim tvrtkama uložio u Hrvatsku, jesu li investicije išle prema zacrtanim planovima i jeste li zadovoljni povratom uloženoga?
- U posljednjih šest godina u naših pet bioplinskih postrojenja ukupno je uloženo 235 milijuna kuna, otprilike 47 milijuna po bioplinari, uz očekivani povrat ulaganja od 10 do 11 godina. Uz to, bioplinare imaju stalne godišnje troškove za otkup pogonskoga goriva-silaže od poljoprivrednika, za što je BIOEN samo u posljednje tri godine izdvojio oko 66 milijuna kuna. Nažalost, realizacija investicija zbog složene se administrativne procedure nije odvijala željenim tempom, a tek su prošle godine ostvareni pozitivni financijski rezultati.
Koliko električne energije trenutačno proizvode postrojenja BIOEN-a, iz kojih sve izvora dobavljate otpad ili sirovine za postrojenja i tko su kupci el.energije i drugih proizvoda koje nastaju u postrojenjima?
- Godišnje se u HEP-ovu mrežu isporuči 48.000 megavat sati električne energije iz bioplina koji je proizveden uporabom kukuruzne silaže (80 posto), nusproizvoda s farmi stajnjaka i gnojovke (deset posto) te biorazgradivog neopasnog otpada koji također čini deset posto sirovine. Korisni nusproizvod proizvodnje bioplina je tzv. digestat koji je po sastavu organsko gnojivo koje isporučujemo našim kooperantima koji siju kukuruznu silažu za proizvodnju bioplina.
U kojoj je fazi najavljena poslovna suradnja sa Zagrebačkim holdingom, ostajete li i dalje pri planu o preuzimanju kompletnog biootpada koji Zagrebački holding prikupi u Zagrebu?
- Članovi grupacije BIOEN-a kao članovi zajednice ponuditelja prošle su godine sa Zagrebačkim holdingom potpisali ugovor za zbrinjavanje biootpada. BIOEN na dvije lokacije godišnje može zaprimiti do 72.000 tona biootpada koji se u cijelosti koristi za proces proizvodnje el. energije. S obzirom da je za proizvodnju bioplina potreban potpuno čist biootpad, a da je zbog nedovoljnog odvajanja otpada potrebna dodatna filtracija vrećica i ostalog otpada koji nije biološki, potreban je dodatni angažman osoblja koje ručno odvaja otpad. Očišćeni otpad dalje se procesuira kao silaža, a nerazgradivi dio predaje na zbrinjavanje.
Koji su, prema vašem mišljenju, glavni uzroci zaostajanja Hrvatske za ostalim zemljama EU u korištenju bioplina za proizvodnju električne energije?
- Za razliku od Njemačke koja je europski lider u proizvodnji električne energije iz biomase i uporabe biootpada, Hrvatska znatno zaostaje, tako da od 30 bioplinskih postrojenja samo desetak ima dozvolu za kombiniranu uporabu silaže i biootpada kao pogonske sirovine. Razlozi zaostajanja leže u razmjerno visokim inicijalnim ulaganjima i nedovoljnom odvajanju otpada koje je u Hrvatskoj sustavno počelo tek prošle godine. Drugi razlozi administrativne su prirode, često neusklađeni pravilnici i nedorečenost zakonskih akata, što dodatno usporava realizaciju projekata.
Mnoge investitore odbija i nerazumijevanje lokalnih sredina premda su kompostane i bioplinare ključne za održivo gospodarenje otpadom i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Odvojeno prikupljanje otpada je u začecima i bit će potrebno vrijeme i pojačan angažman svih sudionika kako bi se podigla svijest ljudi o važnosti odvojenog prikupljanja radi njegove uporabe u cilju zaštite okoliša.
Imate li u BIOEN-u u kratkoročnome ili dugoročnome planu povećanje proizvodnih ili drugih kapaciteta i povećanje proizvodnje električne energije u Hrvatskoj?
- Naše ulaganje u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj započelo je s namjerom proširenja svih dopuštenih djelatnosti povezanih sa zelenom energijom i zaštitom okoliša, što uključuje i saniranje odvojeno prikupljenog razgradivog biootpada na zakonom predviđen način. Planiramo gradnju dviju kompostana za oporabu biootpada te smo u postupku ishođenja građevinske dozvole.
Nažalost, koči nas sporost upravnog aparata u donošenju građevinskih dozvola i postupanje izvan kriterija određenih konkretnim pravilnikom.
U konkretnoj situaciji upravno tijelo nadležno za potvrdu građevinske dozvole zahtijeva ishođenje okolišne dozvole iako za to ne postoje zakonski uvjeti.
To nam pomiče vremenski horizont ulaganja i onemogućuje prijavu na fondove EU koji su otvoreni do kraja godine i kojima je predviđeno sufinanciranje 75 posto vrijednosti projekta koji je težak gotovo 23 milijuna kuna.
Svjedoci smo i nejednake primjene zakonskih propisa jer dok npr. u jednoj županiji u cijelosti udovolje zahtjevu u zakonom popisanim rokovima, u drugoj županiji isti postupak nije moguće provesti jer tijelo koje odlučuje postavlja zahtjeve izvan kriterija propisanih zakonom i rukovodi se osobnim mišljenjem upravnog referenta, što dodatno usporava ionako složene i dugotrajne postupke.