IZOSTAO VEZANI TREND

Unatoč burzovnom padu cijena nafte, veleprodajne cijene goriva u Europi u tekućem tjednu rasle 2%

S obzirom na trendove EU, značajne promjene cijena goriva u nas od sljedećeg utorka nisu izgledne

Za utorak su najavljene nove cijene goriva u Hrvatskoj, nisu izgledne osjetnije promjene.

 Sasa Buric/Cropix
S obzirom na trendove EU, značajne promjene cijena goriva u nas od sljedećeg utorka nisu izgledne

Ovotjedni osjetni pad cijena sirove nafte na najvažnijim svjetskim burzama nije se odrazio na veleprodajne cijene goriva u Europskoj uniji koje su, prema izračunu Europske komisije (EK), sredinom tekućeg tjedna bile za prosječnih 2,2 posto više nego u prethodnom tjednu. Pritom su veleprodajne cijene dizela unutar Unije rasle 3,6 posto, a eurosupera 95 0,8 posto.

Budući da Vlada premijera Andreja Plenkovića u ponedjeljak izlazi s novim cijenama goriva, spomenuti podaci EK navode na zaključak da ne treba očekivati značajna odstupanja, ni prema gore ni prema dolje, u odnosu na trenutačne cijene eurosupera 95 (1,62 eura za litru) i dizela koji se prodaje za 1,75 eura za litru. Ako Vlada, primjerice, želi smanjiti cijene goriva za više od pet centa, trebala bi značajno smanjiti trošarine i trgovačke marže, što nije realno jer su oba nameta smanjena 27. srpnja da ne bi došlo do rapidnog rasta cijena goriva. S druge strane, ni poskupljenja goriva ne bi trebalo biti, barem ne većeg od centa ili dva po litri.

Dizel je, podsjetimo, 28. srpnja i uz Vladino smanjivanje marži i trošarina poskupio za 16 centa po litri ili deset posto, a eurosuper 95 za osam centa po litri i, mjereno u postocima, pet posto. Rast cijena pratilo je i ograničenje točenja na crpkama svih važnijih maloprodajnih lanaca u zemlji da bi se spriječilo gomilanje privatnih zaliha i smanjila uravnotežena dostupnost benzina i dizela na svim dijelovima tržišta.

Ograničenja točenja

Spomenute Vladine odluke i ograničenje točenja uslijedili su nakon snažnog burzovnog rasta cijena sirove nafte koje je prema gore pogurnuo nastavak rata SAD-a i Irana. Barel sirove nafte tipa Brent na njujorškoj burzi dosegao je 23. srpnja cijenu od 92 dolara, nakon što se barelom Brenta u prvom tjednu srpnja, kada je Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana još bio na snazi, trgovalo po cijenama između 68 i 72 dolara. U međuvremenu je SAD obustavio zračne udare na Iran, a Iran je smanjio pritisak na Hormuški tjesnac, pa je trgovanje Brentom na njujorškoj burzi u srijedu zaključeno s cijenom barela od 75 dolara. Uz to, sedam članica udruženja proizvođača nafte OPEC-a, među ostalima Saudijska Arabija, Rusija i Irak, 2. kolovoza dogovorilo je povećanje proizvodnje za 188 tisuća barela dnevno, koje će na tržište staviti u rujnu ove godine. Svako povećanje proizvodnje sirove nafte pridonosi smanjenju ili barem zaustavljanju rasta cijena.

Kada je u pitanju reakcija vlada članica EU na najnoviji veleprodajni rast cijena goriva, u susjednoj Sloveniji, primjerice, 3. je kolovoza došlo do pojeftinjenja eurosupera 95 za šest centa dok je dizel poskupio pet centa. Prema odluci slovenske vlade, trenutačna cijena litre benzina je 1,58 eura, a litre dizela 1,88 eura.

Pritisak na ekstraprofite

Talijanska je vlada sredinom tekućeg tjedna donijela odluku da se ranije smanjenje trošarine na dizel od 17 centa po litri zadrži da bi se spriječio rast cijena tog goriva. Prema podacima EK, litra dizela u Italiji i dalje je iznad dva eura, dok je eurosuper 95 tek nešto jeftiniji, s cijenom od 1,9 eura.

- Dok su se burzovne cijene nafte 3. kolovoza zatvorile s oštrim padom, cijene benzina, umjesto da padaju, ostale su tog dana stabilne, i na autocestama i na cestovnoj mreži. Cijena dizela je, međutim, pala na autocesti, a porasla na cestovnoj mreži, što je jasan znak da trend ne ovisi o cijenama nafte, nego o mogućnosti špekulacija. Na autocestama, s obzirom na to da je ljetni vikend-egzodus završio, više nema potrebe za podizanjem cijena - komentirao je Massimiliano Dona, predsjednik Nacionalne unije potrošača Italije. Italija je među prvima u Europi nakon ekstremnog rasta cijena energenata 2022. uvela dodatni porez na dobit energetskih kompanija, kolokvijalno nazvan ekstraprofitom, no sada se u tamošnjoj javnosti javljaju zahtjevi, koje podržava i Unija potrošača, da se model oporezivanja naftaša i ostalih kompanija u energetici postavi još restriktivnije, zbog nerazmjera troškova proizvodnje i nabave naftnih derivata te cijena za potrošače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. kolovoz 2026 19:19